U petak je održana osnivačka skupština Društva za kroatistiku u Austriji. Društvo je osnovano na inicijativu veleposlanice Republike Hrvatske u Beču, Vesne Cvjetković, koja je za vrijeme svog prošlog mandata veleposlanice Republike Hrvatske u Berlinu dala inicijativu za osnivanje Društva za kroatistiku u Njemačkoj, koje sada uspješno ostvaruje ciljeve zbog kojih je i osnovano.
Samu skupštinu otvorio je Petar Tyran. Kako je kazao, svi prisutni cijene svaki jezik; i srpski, i bošnjački, i svaki drugi, ali naš je jezik – hrvatski. Zbog toga je i osnovano ovo društvo, kako bi se okupili svi koji su zainteresirani za hrvatski jezik i kulturu, i koji su stručni prenositi znanje hrvatskog jezika na druge.
Kurator u Hrvatskom centru Petar Tyran se posebno zahvalio Silviju Kusu na trudu i angažmanu oko registracije Društva, i naravno veleposlanici Vesni Cvjetković, kojoj je prepustio riječ da prisutnima ispriča o iskustvu osnivanja Društva za kroatistiku u Njemačkoj.
Dr. Vesna Cvjetkovićje objasnila razloge i okolnosti nastajanja Društva za kroatistiku u Njemačkoj te je svoje izlaganje počela s temom statusa kroatistike i slavistike u Njemačkoj kroz povijest pa do današnjih dana.
U Njemačkoj slavistika ima snažan status. Na 40 fakulteta u Njemačkoj se predaje slavistika, a na njih 25 kroatistika. Slavistika se već u 19. stoljeću afirmirala u Njemačkoj.
Tada je istaknuta ličnost na području slavistike u Njemačkoj bio Vatroslav Jagić, koji je doktorirao u Leipzigu 1871. godine. U 20. st. stup slavistike u Njemačkoj je bio ruski jezik.
Hrvatski jezik je u to doba bio snažno vezan uz srpski te je sami naziv „Serbo-kroatistika“ zapravo produkt njemačke slavistike. Dakle, prvi period 
vezan je uz 19., dok je drugi vezan za veći dio 20. stoljeća. Treći period počinje krajem 20. st. te je vezan uz samostalnost Hrvatske. Hrvatska je medijski postala popularnija u 90-im godinama 20. st., no kada je prošao Domovinski rat, medijska popularnost Hrvatske je pala te se pozornost premjestila na arapske zemlje te Bliski Istok.
U to vrijeme položaj kroatistike na njemačkim studijima bio je ovisan o položaju slavistike. Nažalost, položaj slavistike je u zadnjim godinama najlošiji do sada. Prirodne, tehničke i medicinske znanosti su u velikoj mjeri potisnule humanističke znanosti, a to je poseban utjecaj imalo i na slavistiku. Osim toga, u Njemačkoj i Austriji je snažna komercijalizacija studija – studiji se plaćaju i natječu za financijska sredstva. Zbog svega toga došlo je do smanjivanja ili ukidanja katedra za slavistiku čak i u Njemačkoj („neslavenskoj domovini slavistike“). Što se tiče samih predavanja na studijima, danas je studij jezika dominantan, a književnost sporedna.
Nekada je bilo obratno, tj. naglasak je bio na književnosti. Stoga su slavisti danas prisiljeni baviti se s nekoliko filologija. Ipak, rusologija je zadržala svoj status, a proces zatvaranja katedri u Njemačkoj uglavnom je okončan tako da će katedre koje su preostale vjerojatno nastaviti sa svojim radom u budućnosti. Zbog navedenih okolnosti u ovoj je situaciji pametnije inzistirati na par jakih središta slavistike u Njemačkoj (Bamberg, Konstanz, Goettingen) i njihovom jačanju, nego na velikom broju katedri.
Što se tiče nastave hrvatskog jezika u školama, ono je u nadležnosti zemlje domaćina, dakle Njemačke, no u četiri savezne države (Berlinu, Hamburgu, Baden Wuerttembergu i djelomično u Bayernu) hrvatska se nastava financira sredstvima iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Neke savezne države još financiraju hrvatske profesore u školama, ali uskoro će financiranje u potpunosti biti prepušteno Hrvatskoj. U Stuttgartu se nalazi Centar hrvatske nastave koji se između ostaloga bavi koordinacijom profesora po hrvatskim školama u Njemačkoj. 2010. godine je 3300 hrvatske djece učilo u školama u Njemačkoj hrvatski jezik sa 45 učitelja. Njemačka je uspjela organizirati takav oblik nastave, ali naravno uz veliku pomoć Hrvatske.
2003. godine je tadašnja veleposlanica Republike Hrvatske u Njemačkoj, Vesna Cvjetković, inicirala savjetovanja kroatista s ciljem detektiranja stanja i statusa hrvatskog jezika.
Cilj je bio ustanoviti na koji način bi Veleposlanstvo i Republika Hrvatska mogli pomoći kroatistima u Njemačkoj. Na prvo savjetovanje odazvalo se 23 kroatista s raznih njemačkih sveučilišta.
Na prvom skupu su se svi odazvani žalili na tadašnju situaciju, no to je pomoglo detektirati probleme. Problemi su bili: slaba opremljenost knjižnica, malobrojne stipendije itd. 2006. se tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, Radovan Fuchs, angažirao i s konkretnim prijedlozima pomogao kroatistima u Njemačkoj.
Tada se predložilo da se osnuje Društvo za kroatistiku te je 2007. ono i registrirano. 2007. godine održalo se treće savjetovanje kroatista. Na skupu je izabrana predsjednica društva sa Sveučilišta Bamberg (dr. Elisabeth von Erdmann).
Odmah nakon toga, Leipziški sajam knjiga imao je Hrvatsku kao partnera te se Društvo uključilo u taj projekt i angažiralo oko prevođenja svih modernih hrvatskih autora koji će biti zastupljeni na sajmu. Društvo za kroatistiku u Njemačkoj je i dalje aktivno te jednom godišnje izdaje bilten.
U Austriji je situacija nešto drugačija. Problem je što u Austriji nema tako puno kroatista kao u Njemačkoj. Stoga treba biti realan i očekivati da će u novoosnovanom Društvu za kroatistiku u Austriji vjerojatno biti manje stručnjaka koji se bave hrvatskim jezikom na znanstvenoj razini pa tako Austrijsko društvo za kroatistiku okuplja sve koji se bave i koji su zainteresirani za hrvatski jezik, ali i kulturu i književnost.
Bez obzira na razlike, Društvo za kroatistiku u Njemačkoj i dalje može biti dobar primjer i uzor.
Na prijedlog utemeljitelja i inicijativnog odbora, skupština je jednoglasno prihvatila njihov prijedlog o članovima Izvršnog odbora pa je tako za predsjednika izabran prof. dr. sc. Georg Holzer, predavač na Institutu za Slavistiku u Beču.
Za dopredsjednike su izabrani dr. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich i dr. Marijan Brajinović. Tajnica je mr. Katarina Dorkin Križ, a njezina zamjenica mr. Zrinka Kinda. Za rizničare su izabrane mr. Sonja Rapl odnosno njezina zamjenica mr. Jelena Tisaj. Nadzorni odbor čine mr. Klaudia Paulitsch i dipl. ing. Vlado Čamba.
Akademik Radoslav Katičić jednoglasno je imenovan počasnim predsjednikom Austrijskog društva kroatista.
Na skupštini se raspravljalo o planu rada i glavnim ciljevima Društva. Glavni cilj Društva je poticanje hrvatskog jezika i kulture te suradnja kroatista u Austriji i inozemstvu. Određen je i prvi zadatak, a to je prevođenje Statuta društva na hrvatski jezik.
Također se raspravljalo o tome na koji način bi se Društvo moglo uključiti u projekt hrvatske kulture u Austriji za 2017. godinu. Dogovoreno je da će Društvo objavljivati zbornik jednom godišnje.
Otvorila se i tema nastavnih materijala i udžbenika na hrvatskom jeziku u školama te je zaključeno da treba pozvati ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH ili njegove pomoćnike kako bi se diskutiralo o spomenutoj problematici.
O problemu nastave hrvatskog jezika u školama se već govori na visokim razinama, ali ne i o udžbenicima. Zato se time treba baviti te u raspravu uključiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH koje je u sličnim situacijama u Njemačkoj izašlo u susret i odgovorilo na zahtjeve.
Fenix/ Filip Fijan
