Slijedom dosadašnje uspješne stručne suradnje Hrvatske akademske zajednice u Austriji i dr. Josipa Seršića, u prostorijama HAZ-a u Beču održano je stručno predavanje „ Hrvatski liječnici i hrvatski jezik“.
Cilj ovog predavanja je naglasiti koliko je tema liječnika u hrvatskoj književnoj povijesti rijetko istražena.
Zanimljiva je i činjenica koliko je liječničko zvanje slično stvaranju književnog uratka: slušanju pacijenta , donošenju odluke kroz saznanja i konačno postavljanju dijagnoze, naglasila je u uvodnom govoru voditeljica razgovora Anamarija Manestar.
Dr. Seršic je rekao kako Hrvatska ima dugu tradiciju odnosa liječnika koji se bave književnosti. Neopravdano su ti liječnici i zapostavljani, poput Ante Kuzmanića oca Hrvatskog narodnog pokreta Dalmacije.
Dimitrije Demeter je poznat kao pisac ali ne i potpisnik tzv. lažnog Bečkog dogovora iz 1850 godine. Nadalje 
navodi da su Ivan Mažuranić i Jakov Užarević, takodjer liječnik, svojim Njemačko-ilirskim slovarom iz 1842. god. postavili osnovicu za druge rječnike.
Na pitanje iz publike zašto se liječnici u tolikoj mjeri bave politikom, odgovara da postoji jedna crvena nit koja povezuje liječnike, ne samo s jezikom, nego i s politikom a to je njihovo životno i stručno iskustvo.
Tematska večer je završila domijenkom uz glazbu uživo.
Fenix/Anamarija Manestar
