Zahtjevi za temperaturu radnih prostorija u Njemačkoj općenito su regulirani Uredbom o radnom mjestu (ArbStättV). No, ovdje zakonodavac samo navodi da radne prostorije trebaju imati “zdravstvenu” temperaturu, uzimajući u obzir aktivnost i stres zaposlenika.
Međutim, Pravilnik o radnom mjestu dopunjen je takozvanim Tehničkim pravilima za radna mjesta (ASR, ovdje odjeljak 3.5). Oni postavljaju konkretnija pravila: Fizički napor tijekom rada dijele na tri razine – laku, srednju i tešku.
Pri radu u uredu često se javlja blagi fizički napor, dok neki poslovi predstavljaju srednje opterećenje za tijelo. Veliko radno opterećenje nastaje kada zaposlenici moraju kontinuirano naporno raditi cijelim tijelom – to uključuje nošenje i podizanje teških tereta. Međutim, kako će se aktivnosti zaposlenika klasificirati, mora se odlučiti od slučaja do slučaja. Radničko vijeće tu ima presudnu riječ.
Minimalna temperatura ovisi o fizičkom naporu
Klasifikacije težine rada pak određuju zahtjeve za minimalne temperature u radnim prostorijama. Ako lakše ili srednje teške poslove obavljate prvenstveno sjedeći, temperatura zraka u radnom prostoru mora biti najmanje 20 ili 19 stupnjeva Celzijusa.
Pri stajanju ili hodu minimalne temperature su 19 stupnjeva Celzijevih za lagane poslove i 17 stupnjeva Celzijevih za srednje napore. Tijekom teških fizičkih poslova temperatura ne smije pasti ispod 12 stupnjeva Celzijusa. S druge strane, u sobama za odmor ili sanitarnim prostorijama temperatura zraka uvijek mora biti najmanje 21 stupanj.
Radničko vijeće dužno je provjeriti pridržava li se poslodavac zakonskih normi.
Ako je na poslu hladno: poslodavac mora nešto poduzeti
Ako temperatura u radnim prostorijama padne ispod jedne od navedenih minimalnih vrijednosti, poslodavac mora poduzeti protumjere. One mogu biti različite prirode: poslodavac može osigurati radijatore, postaviti dodatno vrijeme zagrijavanja ili osigurati prikladnu odjeću. Radničko vijeće ima pravo odlučiti jesu li poduzete mjere primjerene.
Ako poslodavac ne poduzme ništa u borbi protiv hladnoće na radnom mjestu, zaposlenici ne mogu jednostavno prestati raditi. Prvo, radničko vijeće treba tražiti od poslodavca da poduzme mjere. Ako zaposlenik ne udovolji zahtjevu, a temperatura zraka u radnom prostoru je toliko niska da utječe na zdravlje, radnik može prekinuti posao.
Problem je, međutim, što zaposlenici moraju dokazati da temperatura na poslu predstavlja rizik za zdravlje. Tu bi se zaposlenici svakako trebali dogovoriti s radničkim vijećem. U protivnom može doći do upozorenja ili prekida radnog odnosa.
Rad u rashlađenim prostorijama i na otvorenom
Ako zaposlenici zbog posla rade u tehnički rashlađenim prostorijama (npr. rashladne komore ili svježe komore) ili na otvorenom, poslodavac je dužan poduzeti daljnje mjere kako ne bi ugrozio zdravlje svojih radnika. Posebna odjeća za zaštitu od hladnoće je obavezna, kao i prostorije za zagrijavanje i presvlačenje. U posebno hladnim uvjetima rada od -5 stupnjeva Celzijusa, poslodavac treba osigurati posebne uređaje za zagrijavanje i sušenje odjeće za zaštitu od hladnoće.
Poslodavac je dužan redovito slati zaposlenike koji rade u prostorijama ispod -25 Celzijevih stupnjeva na liječnički pregled.
Također se navodi koliko dugo zaposlenici trebaju raditi u hladnim uvjetima. Do temperature od -5 Celzijevih stupnjeva zaposlenici bi nakon dva i pol sata rada trebali uzeti kratku pauzu. Ispod -5 stupnjeva do -30 stupnjeva, radni intervali trebaju biti ograničeni na oko 90 minuta.
Kad je vani hladno, često su nepovoljni vremenski uvjeti poput vjetra i oborina. Ovdje je važno da poslodavac zaposlenicima osigura dodatnu prikladnu odjeću i opremu ili ih uređajima zaštiti od vjetra i oborina. Poslodavac treba posipanjem spriječiti zaleđene površine i što prije očistiti snijeg. Tako se može smanjiti rizik od nezgoda za zaposlenike na najmanju moguću mjeru.
Fenix-magazin/SČ
