Austrijska ministrica za integraciju Claudia Plakolm iz Narodne stranke (ÖVP) i predstavnik austrijskog Državnog zavoda za statistiku “Statistik Austria” Stephan Marik-Labeck predstavili su u srijedu na konferenciji za medije u Saveznom kancelarstvu u Beču novi statistički Godišnjak o migracijama i integraciji u Austriji, sa stanjem 1. siječnja 2025. godine.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Kako je istaknuto na Pressici podaci ne govore samo o broju i kretanju stanovništva nego i o izazovima pred koje je stavljeno austrijsko društvo.
Prema statističkim podacima na 1. siječanj ove godine, u Austriji je 2024. godine živjelo u prosjeku oko 2,51 milijun ljudi s migrantskom pozadinom. To uključuje ljude “prve generacije”, tj. one rođene u inozemstvu, kao i ljude “druge generacije”, tj. one rođene u Austriji, čija su oba roditelja rođena u inozemstvu.
Od ukupnog broja osoba s migrantskom pozadinom u ovoj alpskoj zemlji 2024. godine, njih 1.855.400 imalo je strano državljanstvo, što je čak 27,8 posto ukupnog broja stanovnika Austrije, koja ima oko 9,2 milijuna stanovnika. Prije deset godina bilo ih je još oko 20 posto.
U usporedbi s 2015. godinom i tadašnjim 1,81 milijuna stranaca to predstavlja povećanje od oko 696.100 ljudi odnosno 38,4 posto.
Najviše stranih državljana u ovoj alpskoj zemlji je iz susjedne Njemačke. Njih čak 239.500. Na drugom mjestu po brojnosti su Rumunji (155.700). Slijede Turci (124.800) te Srbi (122.500). Od petog do desetog mjesta čini skupina stranih državljana iz Mađarske, Hrvatske, Sirije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Poljske.
Najviši prirast stranih državljana u Austriji, od početka 2020. do početka ove godine, izraženo u apsolutnim brojkama, bio je kod stranaca s ukrajinskim državljanstvom (+76.300), sirijskim (+53.300), njemačkim (+39.500), rumunjskim (+32.300) te hrvatskim državljanstvom (+25.800).
Od gotovo dva milijuna stranaca sa stranim državljanstvom u Austriji, najviše ih živi u pokrajini i gradu Beču, koji ima nešto malo više od dva milijuna stanovnika. Točnije njih čak 997.600, što je više od 50 posto ukupnog broja Bečana.
S obzirom na zemlju podrijetla u austrijskom glavnom gradu živi 10,4 posto afganistanskih, sirijskih i iračkih državljana. Iz Turske dolazi njih 8,1 posto, a 4,8 posto iz Ukrajine.
Statistike pokazuju da u Beču živi i 19,1 posto državljana iz zemalja bivše Jugoslavije, a na ostale države otpada 22,2 posto.
U ostalim austrijskim saveznim pokrajinama, a ima ih ukupno devet, udio stranih državljana znatno je manji nego u Beču.
S obzirom na sve izneseno, ministrica Plakolm posebno je istaknuta važnost vođenja odgovorne migracijske politike. Ali i uspješne integracije stranaca u austrijsko društvo.
“Integracija mora uspjeti, inače slabi podrška stanovništva. Samo uz uspješnu integraciju može funkcionirati zajednički život. Potrebna su jasna očekivanja, mjerljivi pomaci – i posljedice ako nema tih pomaka”, naglasila je austrijska ministrica integracije.
“Austrija je pred velikim izazovima, ali s jasno postavljenim ciljevima” dodala je pobrojavši neke od njih: olakšati integraciju, osigurati društvenu koheziju i očuvati kvalitetu življenja za sve austrijske građane, kako one sa austrijskim državljanstvom tako i za strance.
“Ljudi, koji dođu k nama, moraju također akceptirati i naše zakone i vrijednosti”, poručila je Plakolm.
Prema podacima austrijskog Zavoda za statistiku, austrijsko stanovništvo i dalje raste, isključivo zahvaljujući migracijama.
U 2024. godini više od četvrtine stanovništva imalo je migrantsku pozadinu (prva i druga generacija). Od 2015. godine udio migranata povećao se je za oko 38 posto.
Prema danas predstavljenim podacima i zaključcima, da nema migranata odnosno stranih doseljenika, s obzirom na negativnu stopu nataliteta u Austriji, stanovništvo bi se dugoročno smanjilo na razinu iz 1950-tih godina.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
