„Značenje i uloga hrvatskog jezika u nacionalnoj književnosti i kulturi“, naziv je znanstvenog skupa održanog u četvrtak navečer u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, povodom 175. godišnjice Matice hrvatske (MH) i 50. godišnjice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Organizatori skupa bili su Veleposlanstvo RH u Austriji i Središnjica Matice hrvatske u Zagrebu.
Goste je uvodno pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković izrazivši zadovoljstvo da je upravo Veleposlanstvo domaćin ovog skupa posvećenog Matici hrvatskoj.
Maticu i njenu kulturno-povijesnu ulogu predstavio je njen potpredsjednik sveuč. prof. Damir Barbarić.
„Matica je najstarija hrvatska kulturna ustanova osnovana prije 175 godina,a o njenom značaju govori i podatak da su iz nje nastale mnoge danas najstarije ustanove, poput hrvatskog Sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika i mnogih drugih“, rekao je Barbarić. Istakao je kako je MH od samih svojih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i dugovnog stvaralaštva. Dodao je kako je Matica okrenuta mladima i budućnosti i da danas djeluje oko 130 njenih ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
Znanstveni dio skupa otvorio je zanimljivim predavanjem „Hrvatska usmena književnost i kultura“ potpredsjednik MH sveuč. prof. Stipe Botica.
„Pojam usmene književnosti je važan dio tradicijske kulture“, rekao je Botica, dodavši kako je Matica znatno doprinijela našoj tradicijskoj kulturi. Napomenuo je kako je usmena tradicija važna za kultiviranje narodnih slojeva, bez obzira gdje se oni nalazili. Govorio je i o sakupljačima hrvatskog narodnog blaga i MH koja je već davno prepoznala ogromnu kulturnu i povijesnu vrijednost tog blaga (rukopisne Zbirke) i u njegov otkup uložila mnogo novaca, kako bi ga učinila dostupnim široj javnosti. „Takovih zbirki ima 257, a ostalo još čami u ormarima“, rekao je prof. Botica.
Prof. Marko Sarmardžija je svojim predavanjem ukazao na „Značenje Matičine Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika“.
Podsjetio je kako je Deklaracija potpisana u Matici 1967. godine i kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku pa su njezini potpisnici osuđeni, a rad MH onemogućen i zabranjen 1972. godine, što je hrvatski narod još snažnije ujedinilo i ojačalo u želji za samostalnošću.
„Tri su razloga zašto treba govoriti o Deklaraciji. Prvi, jer ju je inicirala i napisala Matica hrvatska, drugo jer je prošlo pola stoljeća od njenog nastanka i treći, jer ovdje u Beču živi čovjek koji je napravio zadnju trećinu te Deklaracije, a to je naš akademik Radoslav Katičić“, istakao je prof. Samardžija.
O Matici hrvatskoj danas govorio je njen glavni tajnik Zorislav Lukić. Nabrojao je sve ono čime se Matica bavi, kao i njezin izuzetan značaj za očuvanje hrvatske nacionalne svijesti.
„Matica hrvatska je jedan od najvećih i najznačajnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj, a bavi se i prevođenjem literature, čime doprinosi uvrštavanju hrvatske literature u europsku i obrnuto“, rekao je Lukić. Dodao je kako osim izdavačke djelatnosti MH priređuje i brojna kulturna i znanstvena događanja, stručna i znanstvena predavanja, simpozije, rasprave, promocije knjiga te glazbene koncerte.
„U Matici se godišnje održi oko 200 manifestacija“, napomenuo je Lukić.
Gospodarski savjetnik MH dr. Damir Zorić predstavio je knjigu akademika Radoslava Katičića, jednog od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti „Naša stara vjera – Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine“. Kako je istakao dr. Zorić, akademik Katičić nakon četiri knjiga u nizu „Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (Božanski boj – Zeleni lug – Gazdarica na vratima – Vilinska vrata), u novoj, petoj knjizi daje sintezu i donosi pregled temeljnih pojmova stare slavenske vjere u obliku namijenjenom širokom čitateljskom krugu.
„Katičićeva nova knjiga je novina i nešto zaista posebno i vrijedno, jednom riječju kruna njegovog 30-godišnjeg znanstveno – istraživačkog i književnog rada “, rekao je Zorić, nazvavši ga hrvatskim velikanom. Naglasio je kako je Katičićeva „Naša stara vjera“ metodološki i sadržajno novi poticaj za daljnje istraživanje.
Sveučilišni profesori na Bečkoj slavistici Zorka Kinda Berlakovich, koja je i voditeljica prvog studija hrvatskog jezika na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće i Georg Holzer, predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku predstavili su brojnim nazočnim hrvatskim i austrijskim jezikoslovcima i znanstveno stručnim djelatnicima njihovu knjigu na njemačkom jeziku „Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache“. Knjiga ima 293 stranica i daje uvid u veliki stvaralački opus dugogodišnjeg predstojnika Bečke slavistike, akademika Radoslava Katičića, hrvatskog jezikoslovca, klasičnog filologa, indoeuropeista, bizantologa i slavista, jednog od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih znanstvenika u Hrvatskoj i u svijetu.
Za ovaj zahtjevni književni projekt, koji obuhvaća izbor 17 relevantnih Katičićevih tekstova profesori Kinda-Berlakovich i Holzer dobili su pregršt pohvala ljudi iz struke.
„U ovu smo knjigu uložili mnogo truda, ali i ljubavi“, rekla je Kinda Berlakovich. Zahvalila je suautoru Holzeru na suradnji te hrvatskoj veleposlanici dr. Cvjetković na velikoj pomoći u realizaciji tog projekta. Posebno je zahvalila Središnjem Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske na financijskoj potpori bez koje, kako je rekla, ne bi bilo ove knjige, te dr. Anti Žužulu, direktoru Školske knjige koji je pomogao njeno izdavanje. Prof. Holzer predstavio je ciljeve izdavanja ove knjige.
Na početku skupa minutom šutnje odana je počast preminulom prof. Milanu Ramljaku, bivšem potpredsjedniku četiriju hrvatskih Vlada i ministru pravosuđa, koji je bio i veleposlanik RH u Austriji.
Fenix-magazin/Snježana Herek
