Rim / Foto: Fenix (M.Dokoza)

(FOTO REPORTAŽA) „JEDAN ŽIVOT NIJE DOVOLJAN ZA RIM“: Kad jednom zakoračite u “Vječni grad” nitko vam ne može pomoći kako bi upoznali sve ono što on nudi

“Jedan život nije dovoljan za Rim”, rekla mi je Zrinka Bačić, potpredsjednica Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik Rim (Associazione “Mosaico Italo Croato Roma) kad sam je po dolasku u Rim upitala što je najznačajnije što mogu vidjeti u nekoliko dana, naravno osim Vatikana, Koloseuma, Piazze di Spagna (Španjolski trg)  i Fontane di Trevi.

 

Piše: Marijana Dokoza

Zrinka je podrijetlom iz Mrljana na otoku Pašmanu i godinama se ističe promocijom hrvatske kulture u Italiji. Sa udrugom Hrvatsko – talijanski Mozaik u Italiju dovodi hrvatske književnike, pjesnike, filmaše, glumce, kulturnjake…, koji imaju priliku predstaviti svoj rad u nekim prekrasnim zdanjima u samom središtu Rima, između ostalog i u knjižnici „Libreria Enoarcano“, povijesnom prostoru sagrađenom u 16. stoljeću a kojeg danas vodi Hrvatica Tanja Pavelić iz Splita.

Bazilika Sv. Petra u Vatikanu / Foto: Fenix (M. Dokoza)

Isto pitanje Zrinku upitaju baš svi koji dođu i baš svi nakon svog boravka u Rimu shvate tu znakovitu izreku  “Jedan život nije dovoljan za Rim”, koja je zapravo uvriježila u rimskom narodu i koju oni toliko često izgovaraju svojim gostima. Jer ni oni koji u Rimu stanuju nekoliko desetljeća još ga nisu uspjeli potpuno istražiti i vidjeti baš svaku njegovu stranu.

Spomenik migrantima “Angels Unawares” (Nesvjesni anđeli) na Trgu sv. Petra u Vatikanu / Foto: Fenix (M. Dokoza)

A ima ih doista mnogo. Grad je to kojeg zovu povijesnim muzejem na otvorenom, “Vječnim grado”, “Glavom svijeta”, odnosno glavnim gradom svijeta, “Apostolskim pragom” (Limen Apostolorum)….

No, niti jedan vodič, a ni turistička karta grada neće vam pomoći kad jednom zakoračite u “vječni grad” jer ćete zastajati na svakom “kantunu” želeći vidjeti, doznati i upiti baš sve što ugledate okolo sebe. A ugledat ćete povijest koja čini Rim, široku lepezu zanimljivih zdanja i o svakoj ćete pokušati doznati što više i u svakoj ćete prepoznati prošlost.

Vječni grad

Prema legendi o kojoj povjesničari još uvijek raspravljaju Rim je nastao na sedam brežuljaka koje Talijani zovu Palatino, Aventino, Campidoglio, Quirinale, Viminale, Esquilino i Celio.

Bramante stubište u Vatikanskim muzejima / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Grad leži u središtu ravnice Campagna Romana kroz koju protječe rijeka Tiber. Rimljani se mogu pohvaliti s oko 900 bazilika i crkvi, a najpoznatije su  bazilike Svetog Petra u Vatikanu, bazilika svetog Spasitelja, sv. Ivana Krstitelja i Ivana evanđeliste, Bazilika sv. Marije Velike  i  bazilika sv. Pavla izvan zidina koja je smještena u Rimu, izvan granica Aurelijevih zidina, odakle i dolazi  naziv “izvan zidina”.

Među spomenicima antičkoga doba ističu se Forum Romanum, Panteon, Marcelov teatar, Kolosej, Anđeoska tvrđava, Karakaline i Dioklecijanove terme, brojni hramovi, slavoluci i katakombe. Sve to, i još puno više, teško je vidjeti u samo nekoliko dana.

Švicarska garda

Dobar savjet zlata vrijedi, a Simona Muslim, Hrvatica iz Splita i talijanska nevjesta koja posjeduje nekoliko smještaja u samom središtu Rima i koja rado ugošćuje goste iz Hrvatske, odmah prvi dan mi je savjetovala neka se najprije “uhvatim” Vatikana jer kad jednom uđeš u Vatikan, iz njega nećeš izaći tako brzo. I bila je u

Jedna od najzanimljivih dvorana je Dvorana Karata s freskama starih karata / Foto: Fenix (M. Dokoza)

pravu. Za Vatikan i vatikanske muzeje vam treba i više od jednog dana, usudila bih se reći čak i nekoliko tjedana. Naravno, ako želite pogledati baš sve, slušati o svemu i doživjeti svu prošlost i priče koje se vežu uz Vatikan i vidjeti djela koja čine Vatikanske muzeje, jedne od najvećih i najstarijih muzeja na svijetu, a koji se nalaze u Vatikanskoj palači. S čak 1.400 prostorija tvore izvanredno važan muzejski sklop. U njima se nalaze remekdjela koje su pape stoljećima prikupljali.

No, prije nego krenete u Vatikan i Vatikanske muzeje značajno je znati kako je ulaznicu bolje kupiti “online” putem nego od iznimno ljubaznih prodavača karata ispred bazilike sv. Petra. Jer tu ulaznicu uz njihovu ljubaznost platit ćete duplo, možda i troduplo više nego što bi platili da ste je kupili na internet stranicama Vatikana. No, svakako je dobro odabrati obilazak Vatikanskih muzeja u grupi turista koju vodi vodič, a ako imate sreće, pa dobijete vodiča koji uz znanje i stručnost ima volje i za šale, provest ćete nezaboravan dan u Vatikanu i doznati puno više nego ste mislili. Naš vodič bio je Meksikanac Jose Angel Velazquez Zepeda koji već godinama vodi grupe turista kroz Vatikan. Kaže, za koju godinu i on se misli vratiti u Meksiko, pa ako nas put nanese u njegov San Felipe Tlalmimilolpan, u regiji Toluca, slobodno mu se možemo javiti.

Vatikan / Foto: Fenix (M. Dokoza)

Na putu prema ulazu u Vatikanske muzeje prošli smo pored papinske Švicarske garde, a Jose je odmah napomenuo kako, osim za Vatikan, švicarski ustav, ne dopušta novačenje svojih građana u strane vojne postrojbe.

Nekoliko gardista odjeveno u renesansne odore, naoružani tradicionalnom helebardom i sjajnim oklopom, mirno stoje na svom mjestu dok ih znatiželjni turisti neprestano fotografiraju. Švicarska garda od 1506. godine štiti poglavara Katoličke crkve i njegovu rezidenciju.

– Pod tradicionalnom renesansnom odorom krije se mladi, moderni i dobro obrazovani Švicarac. Krasi ga čvrsto uvjerenje kako Crkva Isusa Krista i Petrov nasljednik zaslužuju da im bude predan i da ih brani po cijenu života. “S hrabrošću i vjernošću”  je moto  svakog stražara tijekom njegovog mandata u Švicarskoj gardi. Služiti u Švicarskoj gardi znači služiti Rimokatoličkoj crkvi: za to je potrebna predanost i duboko uvjerenje da se želi nesebično raditi za dobro Pape i njegove rezidencije. Tko god se odluči pridružiti jakoj četi od 135 ljudi, obvezuje se to činiti najmanje 26 mjeseci. Zastava papinske Švicarske garde je jedina zastava na svijetu koja se mijenja jer su joj  sastavni dijelovi grbovi trenutačnog pape, pojasnio je vodič Jose.

No, postati vojnik Švicarske garde nije nimalo lako. Svi koji to žele moraju prije svega imati švicarsko državljanstvo.

– To je jedan od osnovnih uvjeta i tradicija koja je duga preko 500 godina. Kandidati se moraju moći integrirati u gardu zahvaljujući svojim tipičnim karakteristikama Švicaraca. Budući švicarski gardist se mora apsolutno poistovjetiti sa svojom zemljom, biti upoznat s kulturom i aktivno živjeti švicarske vrijednosti i vrline, rekao je Jose. Značajno je napomenuti kako je i nekoliko Hrvata služilo u Švicarskoj gardi među kojima su Ivan Šarić i Filip Špoljar.

Vatikan i Vatikanski muzeji

Vatikanski muzeji / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Vatikanski muzeji nalaze se u Vatikanu, najmanjoj državi svijeta koja je okružena Rimom. Sastoje se od šest cjelina: Etruščanskog muzeja, Egipatskog muzeja, Sikstinske kapele, Rafaelovih stanci, Pinakoteke i Etnološkog muzeja. U njima se nalaze brojna znamenita djela, od poznatih Michelangelovih freski “Stvaranje Adama” i “Posljednjeg suda” u Sikstinskoj kapeli pa do veličanstvenih freski Raffaella Sanzija  “Disputa o sakramentu”  i “Atenska škola” koje se nalaze u tzv. Rafaelovim sobama odnosno u Konstantinijevoj dvorani pa do glasovite skulpture Laokontova skupina koja prikazuje Laokonta sa sinovima, koji je prema grčkoj mitologiji bio Apolonov svećenik u Troji.

U Vatikanu svakako morate vidjeti i ući u Sikstinsku kapelu (Cappella Sistina) koja se nalazi na istočnoj strani bazilike svetog Petra. Građena je od 1475. do 1483. kao kućna kapela pape Siksta pravim imenom Francesco della Rovere i po njemu je dobila ime.

Amfiteatar / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Graditelji ove slavne kapele bili su Giovannino de Dolci i Baccio Pontelli. Sikstinska kapela je posebno poznata po svojim freskama. Slike na bočnim stranama zida prikazuju scene iz Starog i Novog zavjeta. Na oltarnom zidu su poznata Michelangelova djela  “Posljednji sud”, a na stropu “Stvaranje čovjeka”.

Osim Michelangelovih djela u kapeli su i djela poznatih umjetnika kao što su Botticelli, Perugino, Pinturicchio, Cosimo Rosselli, Luca Signorelli i Ghirlandaio. Likovni stručnjaci dizajn interijera crkve opisuju kao najveće umjetničko djelo renesanse.

Iako je u Sikstinskoj kapeli zabranjeno fotografirati, vodič Jose pokazao je svojoj grupi Michelangelov prikaz Posljednjeg suda i napomenuo kako je među tri stotine likova, Michelangelo naslikao i svoj izobličen autoportret skriven u oguljenoj koži u ruci sv. Bartolomeja. Sikstinska kapela je i danas sjedište Konklave za izbor vrhovnog pape.

Koloseum / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Tijekom obilaska Vatikanskih muzeja, vodič Jose nam je pokazao i skromni dom pape Franje koji je dolaskom u Vatikan odlučio kako neće živjeti u Papinskoj (Apostolskoj) palači u Vatikanu već u znatno skromnijem Domu svete Marte u blizini Bazilike Svetog Petra.

– Eto, možda je upravo sad tamo naš Sveti Otac, rekao je Jose, a samo pomisao na blizinu Svetog Oca, nevjerojatan je osjećaj.

Pisati o Vatikanskim muzejima je teže nego ih s velikom znatiželjom razgledavati jer puno toga neće biti napisano i izrečeno u “jednom mahu”. Potrebni su dani i stranice kako bi o njima i djelima koje “skrivaju u svojim odajama” a onda i autorima tih djela, uzrocima njihovog nastanka, bilo sve viđeno, istraženo i napisano. Nije dovoljno samo posjetiti Vatikan, potrebno ga je posjećivati kako bi utažili žeđ koju u vama probudi kad ga jednom posjetite.

Povijesna zdanja govore o ljudima koji su gradili Rim

Jednako kao s Vatikanom i Vatikanskim muzejima je i s Rimom.

Venecijanski trg (Piazza Venezia) / Foto: Fenix (Z.Bačić)

Vjerojatno najpoznatiji spomenik na svijetu i simbol veličine Rima, Flavijev amfiteatar, poznatiji kao Koloseum po kolosalnom brončanom kipu Nerona koji se nalazio u blizini, smješten je u arheološko srce grada.

Koloseum, koji je i danas najveći amfiteatar na svijetu, naručio je car Titus Flavius ​​Vespazijan koji je za njegovu izgradnju odabrao područje između brda Palatina, Eskvilina i Celija. Njegova izgradnja započela je 70. godine poslije Krista. i završila 80. godine n.e. pod carstvom Tita, sina Vespazijanovog.

Zgradu namijenjenu borbama, igrama gladijatora, simulacijama lova na divlje i egzotične životinje čine četiri nadređena arhitektonska reda.  Dug 189 metara, širok 156 metara, s visinom od preko 48 metara, Koloseum se prostire na površini od 24.000 četvornih metara i mogao je primiti oko 50 tisuća gledatelja koji su mogli sjediti u cavei, formiranoj od slojeva cigle prekrivenih mramorom. Zanimljivo je kako je Arena napravljena od velike drvene ploče prekrivene pijeskom. Godine 438. Valentinijan III. ukinuo je gladijatorske igre.

Pantheon/ Foto: Fenix (M.Dokoza)

Tijekom godina Koloseum privlači milijune turista, ali inspirira i pisce i umjetnike među kojima su  Thomas Cole, George Gordon Byron, Charles Dickens,  Henry James. Francuski romanopisac Marie-Henri Beyle Stendhal je u svoje vrijeme izjavio kako za njega Koloseum predstavlja najljepše ostatke rimskog naroda.

Pantheon

Jedan od najljepših ostataka rimske antike je Pantheon. To je povijesno zdanje izvor inspiracije za najveće arhitekte svih epoha i uvijek cijenjen zbog svoje ljepote, sklada linija i savršenog proračuna geometrije masa. Panteon je zapravo jedan od najbolje očuvanih primjera rimske monumentalne arhitekture. Njegova povijest počinje 27. godine prije Krista, kada je Marcus Vipsanio Agrippa, dao izgraditi prvi hram na ovom području posvećen “svim bogovima”.  Godine 1870. postao je svetište talijanskih kraljeva, a u njemu se nalaze posmrtni ostaci Vittoria Emanuelea II, Umberta I i Margherite di Savoia, kao i ukopi brojnih umjetnika uključujući Raffaella Sanzija.  Ono što je zanimljivo je kako se u središtu stropa nalazi otvoren krug promjera 8,92 metra, koji omogućuje prodiranje prirodnog svjetla i osvjetljavanje cijele zgrade.

– U slučaju kiše, voda ulazi u Panteon i nestaje u 22 gotovo nevidljive rupe na podu. Na blagdan Duhova, svake godine, sa stropa se bacaju latice ruža unutar Panteona, otkrila mi je Zrinka Bačić.

Palača pravde (Palazzo di Giustizia) / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Rim obiluje trgovima a Španjolski trg i Venecijanski trg su najprepoznatljiviji. Španjolski trg se smatra romantičnim središtem 19. stoljeća Rima. Pod pontifikatom Inocenta XIII, a pod vodstvom rimskog arhitekta Francesca De Santisa, izgrađene su poznate Španjolske stube, slikovita poveznica između obronaka Pincia, kojom dominira crkva sv. Trinità, i Piazza di Spagna, koja je bila mjesto susreta svih građana. I danas je stubište mjesto susreta i sastajanja, pa ga nazivaju i “dnevnim boravkom Rima”. Svi koji dođu u Rim obvezno odu na Španjolski trg. Na poznate španjolske stube otišla sam u nedjelju rano ujutro kad nije bilo previše ljudi ali je bio jedan mladi kineski par koji je došao čak iz Kine kako bi se u vjenčanim odjelima fotografirali na španjolskim stubama.

– Tu smo proveli naš prvi zajednički odmor i zbog toga smo se željeli slikati baš ovdje, rekli su.

Pogled na Rim/ Foto: Fenix (M.Dokoza)

Piazza Venezia je smještena u srcu Rima, nedaleko Koloseja. Trgom dominira Vittoriano, spomenik posvećen Vittoriu Emanuelu II, prvom kralju Kraljevine Italije. Gradnja spomenika je počela 1885. godine, a završena je 1911. godine. Spomenik predstavlja jedinstvo domovine i

Pogled s vrha Španjolskih stuba / Foto: Fenix (M.Dokoza)

slobode. Godine 1921. tijelo “Nepoznatog vojnika” pokopano je u kripti koju je dizajnirao Armando Brasini. U unutrašnjosti se nalaze Nacionalni institut za arheologiju i povijest umjetnosti i Nacionalni muzej Palazzo Venezia, koji čuva djela raznih vrsta i razdoblja. Pored Piazza Venezie je Palazzo Bonaparte, gdje je Napoleonova majka Letizia Ramolino živjela od 1818. do svoje smrti.

Grad u kojem obiluju trgovi

Piazza Navona / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Neobično lijep osjećaj je popiti kavu na Piazzi Navona, jednoj od  najspektakularnijih i najkarakterističnijih urbanih kompleksa baroknog Rima. Trg okružuju zgrade  koje su izgrađene na ostacima Domicijanova stadiona, a čiji su oblik i dimenzije sačuvani. Dok ispijate kavu ili objedujete u jednom od restorana, možete uživati u izvornom obliku trga koji je nekad bio antički stadion kojeg je Domicijan sagradio 86. godine za bavljenje atletikom i konjskim utrkama.

Spomenik ispred Palače pravde / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Piazza Navona je stoljećima bila poprište popularnih festivala. Od sedamnaestog stoljeća do sredine devetnaestog stoljeća, subotom i nedjeljom u kolovozu, Piazza Navona bila je djelomično poplavljena kako bi ponudila osvježenje i zabavu Rimljanima.

Španjolske stube u Rimu / Foto: Fenix (Z. Bačić)

Trgom dominira crkva  Sant’Agnese in Agone i predstavlja jednu od najveličanstvenijih baroknih arhitektura u Rimu. Trg ukrašavaju tri fontane: Fontana del Moro, nazvana po kipu Etiopljana koji se bori s dupinom, Fontana de ‘Calderari, poznata kao Neptunova fontana i u središtu, impozantna Fontana četiri rijeke, djelo Giana Lorenza Berninija.

“Terrazza del Pincio” gdje su se u prošlosti održavala javna smaknuća / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Svakako je značajno spomenuti zadivljujuću rimsku Palaču pravde  (Palazzo di Giustizia) koja je sjedište Vrhovnog talijanskog suda i nalazi se u četvrti Prati, nedaleko od dvorca Castel Sant’Angelo i Vatikana. Izgrađena je početkom prošlog stoljeća i otvorena u nazočnosti arhitekta Guglielma Calderina i talijanskog kralja Vittorija Emanuelea III.

Rim / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Na prednjem pročelju ističe se velika brončana dvokolica s četiri konja upregnuta usporedno u jednom redu, postavljena 1926. godine.  Statue značajnih državnika krase glavno pročelje.  Na pročelju, koje se sastoji od središnjeg tijela i dva bočna, nalaze se statue Cicerona, Papiniana, De Luce i Vica koji stoje sa strane ulaza, dok sjede Marko Licinije i Salvo Giuliano. Za istaknuti je slavoluk nadvišen skulpturalnom skupinom Pravda, prikazanom kako sjedi između skulptura koje simboliziraju Zakon i Snagu.

Iako Rimljani Palaču pravde ne smatraju odviše lijepom, jednostavno sam prolazak pored nje ostavit će dojam.

Fontana di Trevi / Foto: Fenix (M.Dokoza)

Fontana di Trevi i novčić za povratak u “vječni grad”

Svatko tko dođe u Rim ne može zaobići Fontanu di Trevi, rimsku fontanu koju zovu draguljem vode i kamena.

Najpoznatija je rimska fontana, a za njezinu izgradnju zaslužan je papa Klement XII. koji je 1732. godine raspisao natječaj u kojem su sudjelovali najveći umjetnici tog vremena. Među raznim predstavljenim projektima odabran je onaj arhitekta Nicole Salvija. U središtu fontane dominira kip Oceana koji vozi kočiju u obliku školjke, koju vuku bijesni konj i mirni konj.  Na pročelju se nalaze  dva reljefa koji aludiraju na legendu o izvoru i povijesti akvadukta: s desne strane djevica koja rimskim vojnicima ukazuje na izvor i lijevo državnik Marko Vipsanije Agripa koji naređuje početak izgradnje akvadukta. Fontana di Trevi poznata je i po sceni u filmu La Dolce Vita redatelja Federica Fellinija.

Prije odlaska ne zaboravite baciti novčić u fontanu, kako bi se, prema legendi, sigurno vratili u Rim.

Fenix-magazin/Marijana Dokoza

Pogledajte drugo

kisa

NJEMAČKA METEOROLOŠKA SLUŽBA: Očekuju se obilne kiše na istoku i jugu Njemačke, padaline će zaobići zapadnu i srednju Njemačku

Njemačka meteorološka služba (DWD) sa sjedištem u Offenbachu na Majni za petak i subotu navečer …