Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dva desetljeća dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, javlja Anadolu.
Izgrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida nije značio samo ujedinjenje Njemačke već i početak pada komunističkog režima, odnosno kraj Hladnog rata.
Berlinski zid bio je duga barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Izgradila ga je istočnonjemačka vlada i dala joj propagandni naziv s pridjevom “antifašistička”.
Gradnja je započela 13. kolovoza 1961. godine i više puta je nadograđivana. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke barijere od cigle, već je imao ulogu golemog betonskog zida koji je okruživao Zapadni Berlin, praktički dijelio grad, presijecao ulice i razdvajao brojne obitelji i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je bio prekretnica za Njemačku i Europu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Europi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri milijuna ljudi, posebno obrazovanih i kvalificiranih mladih ljudi, izbjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čije je gospodarstvo propadalo.
Kako bi spriječila te bijegove, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu navečer 12. kolovoza 1961. godine.
Dug 156 kilometara, Berlinski zid odgovoran je za smrt najmanje 138 ljudi koji su ubijeni pokušavajući ga prijeći. Mnogi drugi, koji su u tome bili spriječeni, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za objedinjavanjem, puštena je u promet nesmetano 9. studenog 1989. godine, a potom je potpuno srušena. Samo nekoliko sati nakon pada Berlinskog zida otvoreni su i drugi granični prijelazi, a deseci tisuća Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istog dana nakon pada zida milijun ljudi prešlo je u Zapadni Berlin.
Pad Berlinskog zida, simbola “Hladnog rata” u 20. stoljeću, jedan je od važnih koraka prema ponovnom ujedinjenju zemlje.
Uoči 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu novinaru Anadolije ispričali su svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida.
Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. i došla posjetiti glavni grad, rekla je da nikada nije očekivala da će Berlinski zid pasti.
“Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je to potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali prijeći na ovu stranu”, rekla je Pixley.
Izjavila je kako vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali.
“Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali ipak su se integrirali. Mislim da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika”, objasnila je Pixley.
Jedan od posjetitelja bio je i umirovljenik koji nije želio otkriti svoje ime.
Za rušenje zida je, kaže, doznao iz televizijskih vijesti 9. studenog 1989. godine.
– Isprva nisam mogao vjerovati – objasnio je.
Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu potpuno integrirani te da još uvijek postoje ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima.
Nikola, koji je prije pada zida radio u vrtiću u Istočnom Berlinu, izjavio je da je 9. studenog navečer bio kod kuće, a sutradan je radio u vrtiću.
Rušenje zida ga je iznenadilo.
“U ovom gradu ima mnogo prilika. Mnogi od njih otišli su raditi u zapadni dio grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je postao grad zajedništva. Naravno, još ima problema”, dodao je Nikola.
Prve dvije osobe koje su izgubile život pokušavajući prijeći Berlinski zid bili su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i utjelovljenje Hladnog rata, pa je upravo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo Istočne Njemačke, već i većine dotadašnjih socijalističkih zemalja Europe.
Dugi niz godina, a posebno nakon ponovnog ujedinjenja, Njemačka je bila najveća gospodarska sila u Europi i među vodećima u svijetu.
Svakog 9. studenog organizira se skromno obilježavanje godišnjice pada Berlinskog zida, kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
