Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija (HKM), zajednica (HKZ) i župa (HKŽ) iz Rajnsko-majnskog pastoralnog područja tradicionalno su hodočastili na Duhovski ponedjeljak – blagdan Blažene Djevice Marije Majke Crkve, 6. lipnja, u franjevačko svetište Blažene Djevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal, u organizaciji HKZ Wiesbaden i Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main.
Zajedno s njima hodočastili su i Hrvati katolici iz HKM Ludwigshafen am Rhein pod vodstvom voditelja tamošnje misije fra Slavka Antunovića.
Svečano misno slavlje u svetištu je predvodio kotorski biskup mons. Ivan Štironja, u suslavlju s predstavnikom toga pastoralnog područja za svećenike, voditeljem HKZ Wiesbaden fra Kristijanom Montinom, župnikom HKŽ Frankfurt fra Petrom Komljenovićem i s još sedmoricom svećenika franjevaca.
Sve je na početku pozdravio gvardijan franjevačkog samostana u Marienthalu fra Paul Waldmüller. Potom je svima dobrodošlicu uime svećenika, redovnica i pastoralnih suradnika Rajnsko-majnskog pastoralnog područja uputio fra Kristijan Montina. Posebno je srdačnu dobrodošlicu uputio mons. Ivanu Štironji.
U uvodnoj je riječi mons. Ivan Štironja zahvalio na pozivu da može u tom lijepom svetištu predslaviti misno slavlje, u kojem se Hrvati katolici godišnje rado okupljaju.
Mons. Štironja je u nadahnutoj propovijedi istaknuo kako Gospu hrvatski narod časti u svim krajevima svoje domovine dajući joj sebi bliska imena kako bi je osjećali bliže svoga srca, kako bi je više častili, ljubav joj iskazivali i molili je za njezin majčinski zagovor. „Bez obzira kojim imenom Gospu nazivali, ona je uvijek jedna te ista – Majka Isusova i majka Crkve – zagovornica Hrvatske i hrvatskog naroda, najvjernija Majka, koja znade najbolje sve naše nevolje. Vjerske istine o Gospi upućuju na činjenicu da se u Gospinu životu nije događalo ništa bez Božjega znanja i bez Božje volje. U našem se životu događa bez Božjeg znanja i bez Božje volje samo jedno, a to je grijeh. Zato nam valja biti u Božjoj blizini i zato smo danas tu. Ovo je ujedno i hodočašće našega bogoljublja i rodoljublja koje svjedočimo i potvrđujemo ovdje upravo svojom prisutnošću. Zaogrnimo se danas plaštem Božjega blagoslova i milosti, plaštem Gospine zaštite i zagovora. Preporučimo joj cijeli svoj narod, cijelu Crkvu i sav svijet, osobito moleći da nam udijeli potrebni mir“, potaknuo je okupljene mons. Štironja.
Na kraju je fra Petar Komljenović zahvalnu riječ uputio mons. Štironji, koji je u subotu 4. lipnja u Frankfurtu podijelio sakrament sv. potvrde, a u nedjelju 5. lipnja i HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus u Kelkheimu. Izrazio je radost što su Hrvati ove godine došli na hodočašće u tako velikom broju. Posebno je zahvalio Frami iz Wiesbadena, koji su odsjeli u Marienthalu dva dana i pohađali školu za animatore, a pomagali su na više načina i tijekom hodočašća.
Istaknuo je također skupinu hodočasnika iz zajednice Mainz koji su hodočastili pješice zajedno s voditeljem zajednice fra Jurom Zebićem i časnom sestrom Anicom Markelić, pastoralnom suradnicom u toj zajednici, kao i skupinu hodočasnika koji su hodočastili na motorima iz Hanaua i Frankfurta.
Prikazne darove prinijeli su mladi u hrvatskim narodnim nošnjama, a milodari su bili namijenjeni Kotorskoj biskupiji.
Pjevanje na sv. misi uz pratnju na orguljama animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Filipa Smoljo iz Hrvatske kaotoličke župe (HKŽ) Frankfurt am Main. Misnom slavlju pribivalo je i više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom pastoralnim referentom u HKM Offenbach am Main pastoralnim referentom Zvonkom Orlovićem.
Misnom slavlju pribivale su i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz.
Na kraju je mons. Ivan Štironja uputio zahvalnu riječ svima na organizaciji tako lijepog hodočašća te je sve pozvao da dođu u Boku kotorsku, u kojoj se, kako je kazao, ima što vidjeti. Puna je hrvatske katoličke kulture, a krase je 147 crkava i crkvica.
Nakon misnog slavlja mons. Ivan Štironja je predvodio molitvu i blagoslov s Presvetim Olatarskim Sakramentom.
Više pročitajte na linku Živa zajednica
Fenix-magazin/MD/Adolf Polegubić
