Fenix Magazin uvršten među 10 najvjerodostojnijih hrvatskih domoljubnih portala

Na portalu Krugoval Domovina (krugovaldomovina.info) obavljen je prilog Voltera Barnsa (Chicago) koji je donio popis od 10 najvjerodostojnijih domoljubnih HR portala.

Među tih 10 portala je i jedini hrvatski medij u iseljeništvu, koji ima svoje tiskano izdanje i portalom, vaš i naš Fenix Magazin.

Drago nam je da značaj Fenix Magazina, kao vjerodostojnog i domoljubnog medija koji iznosi različita mišljenja ali ne i ekstremističke stavove te povezuje Hrvate u domovini i iseljeništvu, prepoznaju i drugi.

Tekst krugovaldomovina.info objavljujemo u cijelosti:

U svojoj novinarskoj karijeri susretao sam se sa različitim ocjenama novinarskog rada. Neke su se odnosile i na mene. Kad sada razmislim o tome postoji li „idealan“ novinar ili „idealan portal“ sjetim se stare narodne „Idealan novinar bi mogao biti novinar koji saopćava samo suštu istinu. Ali kako nema apsolutne istine, postoji samo „dobar“ novinar. To je onaj koji istražuje što više podataka i činjenica i tako se približava istini“.

Nekad je u javnosti postojala sintagma da je dobar novinar onaj koji „zna svoj posao“.

U akademskoj zajednici znalo se reći da su novinari „zanatlije“ i zato ovoj struci dugo nisu dali pristup u univerzitetsko obrazovanje. U međuvremenu novinari i novinarstvo stekli su mnoštvo atributa: „idealan“, „podoban“, „nezavisan“, „pravi“, „naš“… sve to zavisno od toga što ko očekuje od novinara: da mu kaže nešto što ne zna ili da mu potvrdi ono što već zna; da ga povede u boj za svoju ideju ili da ga poveže sa istomišljenikom, bliskomišljenikom ili neistomišljenikom; da mu pomogne da se lakše snađe u moru životnih problema ili da uradi nešto za račun drugoga, a da se ne zna ko je naručilac toga. Taj „posao“ koji radi novinar, taj „zanat“, danas se zove novinarska profesija, a sposobnost da se kvalitetno obavi – profesionalizam.

Dobar profesionalac je ustvari dobar novinar. Profesionalnost čini dobro poznavanje metoda i tehnika novinarstva (pa ako hoćete reći – i „zanata“) i principa novinarske etike. Definitivno, ta dva uvjeta za dobrog novinara više se ne mogu razdvajati. Reklo bi se da je ova shema profesionalizma jednostavna. Međutim, nije.

Novinarstvo se ne uči samo u školi već i kroz cijelu novinarsku karijeru. Ono je puno izazova, rizika, pa i opasnosti, ne samo onih na koje se često pomisli (prijetnja ili napad na život ), već i onih koji nastaju na granici često suprotstavljenih odluka koje treba brzo donositi.

Na primjer: kako doći do vjerodostojne informacije kad ne možete brzo do svih relevantnih izvora; kako biti kritičan, a da izbjegnete kritizerstvo ili kako da svoju frustraciju ne prenesete na tekst koji pišete; kako se uhvatiti sa temom koja je puna kontroverzi… Zamislio sam moguću karikaturu „idealnog“ novinara: u jednoj ruci mu podebela knjiga „Kako pisati za medije“, a u drugoj Novinarski kodeks.

Na balončiću iznad glave piše: „Moram sve znati i sve ovo zapamtiti!“ Ne vjerujem da takav novinar postoji. Novinar nije profesionalni perfekcionista, niti to može biti, jer bi proizvodio činovnički oblikovane, dosadne, neinventivne, šablonizirane priče.

Novinar je kreativna, misaona ličnost i u praksi nema formulare u koje smješta što je dopušteno, a što nije dopušteno. On misli, gleda i slika život, zapaža i prosuđuje, daje formu u kojoj će se njegovo pisanje najbolje razumjeti.

Zato su granice između dobre i loše novinarske odluke nerijetko vrlo tanke, a rizik postoji da se pogriješi. Novinar treba dobro da poznaje i kodeks i metode i tehnike svog rada, a da ih sagledava i primjenjuje u najširem kontekstu svoje misije: da kaže, napiše ono što publika njegovog medija ne zna ili o čemu nedovoljno zna, da iz različitih uglova dodje do pojašnjenja kontroverznih situacija, da bude zanimljiv, originalan, ako može i ekskluzivan, a da pri tome ne povrijedi dostojanstvo i prava svojih čitalaca i građana. Možete ovo nazvati odgovornim novinarstvom, a nećete pogriješiti i da ga samo nazovete – profesionalno novinarstvo.

Novinar(i) portali imaju „sveti“ zadatak pomoći čitatelju da bolje rasuđuje i donosi odluke u svom okruženju. To je legitimna novinarska metoda, legitimna novinarska „tendencija“: pravo da se javnosti kaže sve što je sakriveno ili nedovoljno poznato, koristeći najpogodnije novinarske metode i tehnike i pridržavajući se etičkih principa.

Mediji i građani su na zajedničkom poslu ako se želi ostvarivati sloboda misli i izražavanja i odgovornost za iskazanu riječ.

http://www.hkv.hr/

https://www.bitno.net/

http://direktno.hr/

http://krugovaldomovina.info/

http://www.laudato.hr/