Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković i njegova bosanskohercegovačka kolegica Borjana Krišto potpisali su u ponedjeljak u Sarajevu ugovor o graničnim prijelazima čija bi provedba trebala osigurati lakši prelazak granice i učinkovitiji nadzor.
Plenković i Krišto sastali su se u sklopu radnog posjeta hrvatskog premijera glavnom gradu BiH gdje se održava konferencija o proširenju Europske unije u organizaciji Europske pučke stranke (EPP).
Prije skupa EPP-a, Plenković i Krišto potpisali su sporazum koji je pravni temelj za bolje uređenje sustava graničnih prijelaza.
Hrvatski je premijer nakon potpisivanja izjavio kako će sada biti znatno olakšan promet ljudi i roba između dviju država jer se, primerice, prijelazi Kamensko odnosno Izačić pretvaraju u prijelaze otvorene za sve vrste tereta uz inspekcijski nadzor.
Uz to je niz pograničnih prijelaza pretvoren u međunarodne prijelaze namijenjene putničkom prometu.
Hrvatski premijer očekuje da će to omogućiti dalji napredak u gospodarskoj razmjeni dviju država koja je u 2025. bila na razini od četiri milijarde eura. Istaknuo je i važnost povezivanja plinskih mreža kroz Južnu interkonekciju i ponovio da je Hrvatska u cjelosti spremna obaviti svoj dio posla vezanog za taj projekt.
Plenković je potvrdio važnost europske perpektive BiH dodajući kako Hrvatska na tome uporno radi.
“Nadamo se da će i ovdje doći do odgovarajućih pretpostavki i konsenzusa za rješavanje preostalih otvorenih pitanja”, kazao je.
Pokušaj DP-a da bude politički vidljiv
Plenković je naglasio još jednom da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH trebaju biti ravnopravni, što se posebice odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH.
“Mi bismo voljeli da se to pitanje riješi dogovorom političkih stranaka i partnera o izmjenama izbornog zakona”, kazao je Plenković.
Na pitanje o tome kako će riješiti prijepor s Domovinskim pokretom oko deklaracije te stranke o obnovi Herceg-Bosne, odgovorio je da je to pokušaj DP-a “za političkom vidljivošću” uz poruku kako u HDZ-u “nisu od jučer” kada je riječ o suradnji s BiH i izmjenama izbornog zakona.
“O tome zamo dosta, radimo to s respektom prema BiH, s konstruktivnim pristupom da se riješi problem i ne prešućujemo ga”, kazao je Plenković.
Krišto je istaknula kako Hrvatska kao potpisnica Dejtonskog sporazuma ima obvezu skrbiti o Hrvatima u BiH, a Plenković kao iskreni prijatelj BiH u tome pomaže.
“Ovakva pozicija stvara friustracije i nepovjerenje među narodima”, kazala je Krišto istaknuvši kako pitanje zbornog zakona treba riješiti što prije u interesu same BiH, ali za to do sada nije bilo potrebne političke spremnosti.
Nastavlja se promet novim prijelazom kod Gradiške
Sporazum potpisan u ponedjeljak, prvi takav nakon 2013. godine, opisala je vrlo važnim dokumentom za ukupne međudržavne odnose pri čemu je Hrvatska iskazala maksimalno razumijevanje za potrebe BiH.
Po tom novom ugovoru sada će umjesto dva postojati pet prijelaza preko kojih je omogućen promet roba koje podliježu inspekcijskim nadzorima, a niz drugih postojećih prijelaza je prekategoriziran u višu kategoriju.
Novim sporazumom, uz ostalo, reguliran je i status novog graničnog prijelaza kod Gradiške koja slovi za najprometniju prometnu točku i za putnički promet i za prijevoz svih vrsta roba.
Plenković i Krišto su potvrdili kako je usuglašen nastavak primjene sadašnjeg privremenog režima na novom prijelazu čime su otklonjene zabrinutosti oko mogućih problema u njegovu statusu i funkcioniranju.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) prošlog su tjedna upozorili kako bi funkcioniranje tog prijelaza privremeno otvorenog u svibnju moglo biti odvedeno u pitanje zbog unutarnjih prijepora u BiH. Još uvijek nisu usvojene izmjene pravilnika koji reguliraju rad carinske službe u toj zemlji pa nema zakonskog osnova da se na tom prijelazu uspostavi stalna carinska ispostava.
Razlog za to su blokade u Upravnom odboru UNO čiji član Zijad Krnjić ne želi dati suglasnost za izmjene pravilnika sve dok se između entiteta ne poravnaju dugovi nastali na temelju različitih izračuna raspodjele prihoda od PDV-a.
Zbog svega toga je novi prijelaz trenutačno u funkciji samo za razdoblje od najviše tri mjeseca, odnosno dok se ne osposobi stari most preko Save čija se ograda djelomice urušila u svibnju pa je prijelaz na toj lokaciji morao biti zatvoren, a carinici i policajci koji ondje rade privremeno su premješteni na novi prijelaz.
Fenix-magazin/SČ/Hina
