Komisija za minimalnu satnicu danas je odlučila u Njemačkoj: Od 1. siječnja 2026. primjenjivat će se zakonska minimalna satnica od 13,90 eura po satu. Do 2027. minimalna satnica povećat će se na 14,60 eura. Ova odluka utječe ne samo na radnike, već i na samozaposlene osobe i poduzetnike kao poslodavce, posebno u sektorima s niskim satnicama, pišu njemački mediji.
Prema studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB), 58% tvrtki u Njemačkoj zapošljava radnike koji zarađuju manje od 14,41 eura. Oko 19% svih anketiranih tvrtki očekuje pad zaposlenosti s minimalnom satnicom od 14 eura.
Koji su sektori posebno pogođeni?
Sektori s tradicionalno niskim satnicama, poput ugostiteljstva, čišćenja zgrada i dijelova maloprodajnog sektora, posebno su pogođeni. U tim sektorima udio radnika koji zarađuju manje od 14,41 eura posebno je visok.
Je li nova minimalna satnica bruto ili neto?
Zakonska minimalna satnica uvijek se navodi kao bruto plaća, tj. prije odbitka poreza i doprinosa za socijalno osiguranje. Ova je razlika ključna za samozaposlene osobe i poduzetnike: Ako zapošljavaju osoblje, ne moraju samo plaćati bruto plaću, već i uračunati doprinose poslodavca za socijalno osiguranje. Oni općenito iznose oko 20% do 23% bruto plaće – ovisno o industriji i vrsti zaposlenja.
Hoće li se prag mini poslova (njem. mini job) povećati 2026. godine?
Da, jer je od listopada 2022. prag mini poslova dinamički povezan s minimalnom satnicom. To znači da ako se zakonska minimalna satnica poveća, automatski se povećava i mjesečna granica zarade za mini poslodavce. Nije potrebna dodatna politička odluka ili zasebna objava, navode njemački mediji.
S novom minimalnom satnicom od 13,90 eura, novi prag mini poslova za 2026. godinu iznosi 602,33 eura. Ova prilagodba ima za cilj osigurati da mini poslodavci mogu nastaviti raditi u prosjeku oko 43 sata mjesečno unatoč povećanoj plaći.
Poslodavci koji zapošljavaju radnike na mini jobu trebali bi osigurati da se ova granica slučajno ne prekorači. To bi iznenada rezultiralo zapošljavanjem podložnim doprinosima za osiguranje – sa znatno višim troškovima rada koji nisu dio plaće i zahtjevima za izvještavanjem.
Fenix-magazin/SČ
