Zastupnica Dubravka Šuica u svojstvu potpredsjednice Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjeluje na 6. konferenciji Europske pučke stranke (EPP) o Zapadnom Balkanu: Izazovi i mogućnosti; Izgradnja dobre uprave i kultura kompromisa, regionalna suradnja i sigurnost.
O važnosti konferencije govori i sudjelovanje svih bitnih aktera u Europskoj pučkoj stranci poput predsjednika EPP-a Josepha Daula, povjerenika za politiku proširenja Johannesa Hahna, predsjednika Kluba zastupnika EPP-a Manfreda Webera, predsjednika AFET-a Davida McAllistera, ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnadaka, ministrice europskih integracija Republike Srbije Jadranke Joksimović te ostalih predstavnika zemalja Jugoistoka Europe.
Više od 14 godina nakon Solunske agende, u kojoj se navodi kako je budućnost Balkana unutar Europske unije, većina zemalja jugoistočne Europe nalazi se u neizvjesnoj situaciji. Napredak u vladavini prava nedovoljan je, a ekonomski razvoj je neujednačen i prespor. Dok etničke napetosti rastu, raste i utjecaj Rusije i drugih aktera. Napredak ka pridruživanju EU je vrlo spor, a uspon populizma kao i opća kritika europskih integracija dovodi do činjenice da EU oklijeva pri izricanju bilo kakvih daljnjih konkretnih obavijesti o pristupanju. To rezultira začaranim krugom u kojem nedostatak napretka u zemljama partnerima nadopunjuje nedostatak volje u EU.
Ipak, EU je poduzela pozitivne korake kako bi olakšala dijalog Beograda i Prištine, otvaranje pregovaračkih poglavlja za Srbiju, pomogla ulasku Crne Gore u NATO. Također, Bosna i Hercegovina predala je svoj zahtjev za članstvo u EU i u fazi je ispunjavanja upitnika.
,,No, trebamo daleko jači angažman i dugoročnu viziju za cijelu regiju. Trenutačne poteškoće s kojima se EU susreće poput BREXIT-a i razgovora o vlastitoj budućnosti ne bi trebale dovesti do zaustavljanja suradnje između EU-a i njezinih jugoistočnih partnera. Potrebna je politička volja umjesto političkih igara, a osobno sam uvjerena da EU neće biti kompletna bez pristupanja svih zemalja jugoistočne Europe’’, izjavila je Dubravka Šuica.
Dubravka Šuica je iskoristila ovu prigodu kako bi ukazala da je primjereniji termin Jugoistok Europe, nego Zapadni Balkan jer termin Zapadni Balkan nosi negativne konotacije, a i geografski se ne poklapa u potpunosti s Jugoistokom Europe.
Zaključnu riječ dao je povjerenik za pregovore i proširenje Johannes Hahn: „Mi političari moramo uvjeriti naše građane i u državama članicama i u državama pristupnicama o prednostima proširenja jer građani postavljaju pitanje izvozimo li mi stabilnost ili uvozimo nestabilnost“.
Fenix-magazin
