Sudionici konferencije o odnosu medija i pravosuđa te granicama slobode govora i reguliranju govora mržnje zaključili su u ponedjeljak u Zagrebu kako medijske slobode ne smiju biti ugrožene, ali i one moraju imati ograničenja pa njihova sastavnica ne smije biti govor mržnje.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da pravosuđe i mediji moraju raditi na budućim odnosima pri čemu se pravosuđe treba naviknuti na to da neovisnost ne znači da nitko ne može komentirati ni pisati o njegovom radu, dok mediji prilikom pisanja o sudskim postupcima trebaju pogoditi mjeru, posebice pritom vodeći računa o ustavnoj presumpciji nevinosti.
Vrlo često se stranice medija pune aktualnim kaznenim postupcima, a praksa pokazuje da se putem medija često stvarala atmosfera javnog linča u odnosu na neke osobe, onda bi izostale presude koje bi to potvrdile, a kad se pogleda predmet i dokazni postupak vidljivo je da nije bilo elemenata za donošenje presude kako se to sugeriralo, kazao je ministar.
Govor mržnje na društvenim mrežama po njegovim riječima prekaljen je raznim, vrlo ružnim objavama, a zakonodavstvo je tu tek na počecima.
Dodao je da Europska unija ima protokol koji regulira postupak uklanjanja takvih sadržaja i podnošenja prijava, a Hrvatska ima normativni okvir koji je potrebno osuvremeniti. Najavio je da će to učiniti paralelno s EU koja pored postojećeg protokola priprema uredbu.
U planu zakonodavnih aktivnosti, u trećem tromjesečju, Ministarstvo pravosuđa ima zakon o sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama na čijem prijedlogu, kako je rekao Bošnjaković, još namjeravaju poraditi.
Mrčela: Komentari izazivaju čuđenje a najčešće žalost
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela kazao je da komentari čitatelja na elektroničkim medijima ponekad izazivaju čuđenje, a najčešće i žalost. Smatra da je već zatvoreno poglavlje koje počinje pitanjem smiju li se komentirati sudske presude jer je sad više manje jasno da svi smiju komentirati sve samo je pitanje kako se to čini.
Tu se, kaže, otvara pitanje govora mržnje pri čemu se može raspravljati i da li naslov u novinama primjerice ‘monstrum uhićen’ ili ‘monstrum nije priznao’ doprinosi ili ne doprinosi govoru mržnje.
Kad je riječ o odnosu medija i pravosuđa kazao je da je ključna riječ ravnoteža. Ustav štiti čast i ugled, a ako Ustav štiti čast i ugled onda mora postojati zaštita časti i ugleda i u svakodnevnom životu o čemu bi odluke isključivo trebao donositi sud.
Mrečala je upozorio da ne smije biti “suđenja u novinama” jer se time krši pretpostavka neovisnosti. Svaki put, objasnio je, kad se napiše primjerice naslov ‘ubojica uhićen’, a postupak još nije pravomoćno dovršen krši načelo presumpcije nevinosti.
No, napominje da i suci ponekad pokazuju preveliku osjetljivost prema kritici iako postoje neke presude, uglavnom nepravomoćne koje su dvojbene, ali i one pravomoćne odluke koje nisu uvijek onakve kakve bi trebale biti, što potvrđuju najviši sudovi.
Ipak, ispod radara prolazi na stotine dobrih sudskih odluka pa je pitanje zašto mediji pretežito objavljuj negativne stvari i zašto se ispravke ne objavljuje na naslovnicama, ustvrdio je Mrčela.
Obuljen Korižnek: Tanka linija između slobode izražavanja i ograničenja
Ministrica kulture Nina Obuljen Korižnek kazala je da se medijsko zakonodavstvo kreće na tankoj liniji između slobode izražavanja i ograničenja koja se uvode kako bi se zaštitili oni koji bi neprimjerenim korištenjem tih sloboda mogli biti ugroženi. Kazala je da je Ministarstvo kulture trenutno u procesu početka revizije hrvatskog medijskog zakonodavstva, a u visokoj fazi pripreme je novi zakon o elektroničkim medijima čime se žele uskladiti s revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, a kako bi zakonodavni okvir prilagodili brzim tehnološkim promjenama u medijskoj industriji.
U suradnji s udrugama razmatraju također i potrebu izmjene Zakona o medijima. No, dodala je, postoje različita razmišljanja treba li i u kojem smjeru mijenjati taj zakon.
Podsjetila je da je Zakon o elektroničkim medijima uveo neovisno regulatorno tijelo – Vijeće za elektroničke medije kroz koje se mnoga kršenja sankcioniraju pa nema tolike potrebe za sudskim tužbama. S druge strane temeljni zakon – Zakon o medijima nema svoje regulatorno tijelo i jedini način na koji građani mogu posegnuti za nekom vrstom zaštite su sudske tužbe. To je zadnjih mjeseci u Hrvatskoj stvorilo vrlo oštru debatu pa i na jedan način percepciju slobode medija dovelo u pitanje, rekla je ministrica.
Ipak, ustvrdila je da Vlada ne može prihvatiti činjenicu da bi u Hrvatskoj na bilo koji način bile ugrožene medijske slobode. “Naravno da mediji poput drugih sektora imaju poteškoće i prilagodbe novim tehnološkim izazovima, ali smatramo da je naš regulatorni okvir postavljen na adekvatan način koji garantira slobodu i to je nešto što nitko ne bi smio dovesti u pitanje ni ugroziti”, zaključila je Obuljen Korižnek.
Konferenciju su organizirali Pravosudna akademija i Agencija za elektroničke medije kako bi otkrili točke konflikta i eventualne prijeporne situacije, rekao je ravnatelj Agencije Josip Popovac.
Fenix-magazin/MD/Hina
