Search
Close this search box.
Search
Dr. Miro Kovač sa suprugom Monikom je prešao 200 km na Putu sv. Jakova iz Portugala do Santiago de Compostela / Foto: Fenix (SIM)

DR. KOVAČ SA SUPRUGOM PREŠAO 200 KM PUTA SV. JAKOVA: Europski identitet se ne može razumjeti bez kršćanstva

Put svetog Jakova ili izvornog naziva Camino de Santiago, hodočasnička je ruta koja započinju na različitim mjestima u Europi, a završava u Santiagu de Composteli, gradu u pokrajini Galiciji u čijoj veličanstvenoj katedrali se nalaze posmrtni ostatci sv. Jakova, jednog od apostola Isusa Krista.

 

Popularnu hodočasničku rutu iz portugalskog grada Porta do Santiaga de Compostele, dugu više od 200 kilometara, ove godine je sa svojom suprugom Monikom prošao i dr. Miro Kovač, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i dugogodišnji veleposlanik RH u Njemačkoj.

Fenix-magazin ekskluzivno donosi zapis dr. Mire Kovača s njegova hodočasničkog puta:

Dr. Kovac Put sv. Jakova 1 4
Dr. Miro Kovač po dolasku ispred Katedrale sv Jakova u Santiago de Compostela / Foto: Fenix (SIM)

Bilo je to jedanaest prekrasnih (i izazovnih) dana hodočašća iz portugalskog Porta u španjolski Santiago de Compostela, više od 200 kilometara hodanja tzv. Portugalskim putem (Caminho Português), portugalskom varijantom Puta svetog Jakova. Slijedeći tradiciju, supruga i ja krenuli smo ispred katedrale u Portu, prenoćili zatim u samostanu u Vairãu, išli dalje prema Barcelosu, prošli kroz divan grad Ponte de Limu i zaokružili portugalski dio rute u Valençi. Nastavili smo prema španjolskom gradu Tuiju i preko O Porriña, Redondele, Pontevedre, Caldas de Reisa i Pádrona stigli do Santiaga de Compostele, glavnog grada španjolske Galicije.

Na putu smo, kako to već biva, upoznali mnoge druge, mahom zanimljive hodočasnike. Među nama stvorila se jedna jedinstvena, hodočasnička bliskost. Tako smo sreli jednu skupinu dragih Talijana, među kojima su od četiri muškarca trojica nosila ime Luigi, dvije simpatične Amerikanke, učiteljice iz San Francisca, dvije duhovite Njemice iz Brandenburga, također učiteljice, mlade Poljakinje…. Najviše nas je impresionirala šesteročlana kanadska obitelj iz Québeca. Majka, i ona po zanimanju učiteljica, vodila je brigu o troje djece s ruksacima u školskoj dobi, dok je otac, također nastavnik (učitelji su među odraslim hodočasnicima dominirali!), gurao kolica u kojima se vozio mali Raphaël… A trasa je bila zahtjevna! I izgurali su to Kanađani, koji su nam na francuskom ispričali da njihovu školu pohađaju i hrvatska djeca. Stigli su u Santiago de Compostela istog dana kao supruga i ja! Većinu hodočasnika koje smo upoznali na Putu vidjeli smo ponovno na misi u katedrali u Santiagu.

U čemu nas je hodočašće u Santiago de Compostelu, u čijoj se katedrali nalaze posmrtni ostaci Isusova apostola sv. Jakova, ponovno uvjerilo? U to da se europski identitet ne može razumjeti bez kršćanstva, nastalog iz Izraelove vjere u Boga, da je ono, zajedno s grčkom filozofijom i rimskim pravom, temelj civilizacije na europskom kontinentu, da je njegovo širenje povezano sa stvaranjem nacionalnih država, pa tako i u slučaju nas Hrvata. Kad je papa Ivan Pavao II. prije više od četiri desetljeća hodočastio u Santiago de Compostelu, uputio je “staroj Europi” sljedeći “vapaj pun ljubavi”: “Pronađi samu sebe! Budi svoja! Otkrij svoje podrijetlo, oživi svoje korijene! Živi ponovno one autentične vrijednosti koje su učinile tvoju povijest slavnom, a tvoju nazočnost na ostalim kontinentima blagotvornom!”. Pa zaključio: “Ti još uvijek možeš biti svjetionikom civilizacije i zamahom napretka za svijet! Drugi te kontinenti gledaju i očekuju i od tebe isti odgovor koji je Kristu dao sv. Jakov: ‘Da, ja to mogu’!”

I dan-danas ove su misli svetog Ivana Pavla II. aktualne, ali se Europa, nažalost, ne čini spremnom, pače daleko je od toga, da odgovori “Da, ja to mogu!”.

Fenix-magazin/SIM/Dr. Miro Kovač

Povezano

IMOVINA I MIROVINA: Koliko danas zarađuje Angela Merkel?
Davor Ivo Stier/ Foto: EPP
STIER ODRŽAO PRVI GOVOR NA HRVATSKOM U NOVOM SAZIVU EUROPSKOG PARLAMENTA: „Podržavamo stvaranje Posebnog suda za zločine agresije“
Nadežda Čačinović i Stanka Gjurić/ Foto: Kulturni.info
WIKIPROJEKT KOJI ŽELI PODIĆI SVIJEST O BITNIM ŽENAMA: Hrvatske Filozofkinje Nadežda Čačinović i Stanka Gjurić u Fokus Projektu “Žene u Crvenom” na Wikipediji
Policija (ILUSTRACIJA) / Foto: Hina
TEROR TRAJAO 20 GODINA: U obitelj smjestili četiri odrasle osobe, iskorištavali ih i kažnjavali
GNK Dinamo traži zvijezdu / Foto: Fenix (SIM)
GNK DINAMO TRAŽI ZVIJEZDU U HRVATSKOM ISELJENIŠTVU: Upiši se na Dinamov kamp i postani Dinamova zvijezda – prijave putem QR koda
UMORNI STE, A NE MOŽETE ZASPATI: Stručnjaci otkrivaju razlog