U suradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu i Nadbiskupije Hamburg održana je u ponedjeljak, 22. travnja promocija knjige „Tiha moć – diplomacija Svete stolice“, autora dr. Nikole Eterovića, Papinskog nuncija u Njemačkoj u dvorani Katoličke Akademije u Hamburgu.
Sam događaj okupio je oko 80-ak gostiju, među kojima je bio i veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota, biskup nadbiskupije Hamburg Horst Eberlein te brojni predstavnici iz javnih i crkvenih krugova grada Hamburga. Događanju su se odazvali i brojni predstavnici hrvatske zajednice, od kojih treba svakako izdvojiti patera Antu Bobaša, voditelja HKM Hamburg i časnu sestru Janju.
Prezentacija knjige osmišljena je u obliku moderiranog razgovora između autora knjige nuncija Nikole Eterovića i sveučilišnog profesora prof. dr.dr. Ludwiga Steindorffa koji su odgovarali na pitanja voditelja Marka Orlovića, glasnogovornika Njemačke biskupske konferencije.
Pozdravnu riječ održali su direktor Katoličke akademije Stephan Loos i biskup Horst Eberlein, a uvodno tematsko izlaganje održao je Kristijan Tušek, generalni konzul Republike Hrvatske u Hamburgu. Glavne teme referata kao i rasprave koja je slijedila, bila su uloga Svete stolice kao međunarodnog čimbenika te glavne smjernice vanjske politike Vatikana.
Nadbiskup Eterović je naglasio kako je diplomacija Vatikana usmjerena prije svega prema očuvanju odnosno uspostavi mira na svijetu. Pri tome je glavna odrednica kako mir uvijek mora biti pravedan ne bi li u sebi nosio eventualno sjeme za buduće konflikte. Nadbiskup Eterović je istaknuo kako se Sveta stolica često služi tihom diplomacijom te su njeni diplomati nerijetko ključni posrednici u rješavanju međunarodnih sukoba.
U razgovoru je posebna pozornost posvećena međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, koje je obrađeno, također, u knjizi nuncija Eterovića te aktualnim ratnim zbivanjima u Ukrajini i Israelu.
Pri tom je prof. Steindorff, stručnjak za povijest istočne i jugoistočne Europe, naglasio kako se sve više prihvaća činjenica da se međunarodno priznanje Hrvatske nije dogodilo preuranjeno. Sve prisutnija je teza kako se priznanje Hrvatske dogodilo čak i prekasno u pogledu na stradanja u Vukovaru i drugim krajevima Hrvatske, navodi prof. Steindorff. Suprotnu tezu kako je međunarodno priznanje bilo isforsirano i prouzročilo rat u Bosni i Hercegovini, koju još uvijek zastupa prof. Calic iz Münchena, sve manje se prihvaća u njemačkoj historiografiji, naglašava prof. Steindorff.
Nakon predavanja, posjetitelji su imali priliku postaviti pitanja sudionicima panela te produbiti razumijevanje teme.
Fenix-magazin/MMD