Search
Close this search box.
Search

Diethard Zils, njemački svećenik koji je hrvatsku ljepotu, radost, ali i bol satkao u stih

zilsMržnju trebamo prihvatiti kako bi ju pobijedili

Čovjek koji se pričanjem njihovog materinjeg jezika približava ljudima različitih nacija, a oni ga radosno prihvaćaju

Plemeniti čovjek, zaljubljenik u pjesmu i ljude, njemački svećenik Diethard Zils, govori sedam jezika, a svaku zemlju čiji jezik poznaje naziva drugom domovinom. Njegova Zbirku pjesama Pilger des Wortes posvećena je Hrvatskoj. Knjiga je izašla u vremenu povijesnog previranja u vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zils kaže kako je svim svojim srcem osjećao rat i bol koju je proživljavao hrvatski narod. Zils je rođen u njemačkom Bottropu. Već u srednjoj školi aktivno se uključuje u rad Katoličke Srednjoškolske Mladeži. 1953. godine stupa u dominikanski Red. Nakon filozofskog i teološkog studija i apsolviranja na Dominikanskoj visokoj bogoslovnoj školi u Walberbergu biva zaređen za svećenika. Bio je izdavač i član uredništva nekoliko časopisa. Na generalnoj skupštini dominikanskog Reda, održanoj 1992.godine u Meksiku, postavljen je za asistenta generala dominikanskog Reda za srednju i istočnu Europu pa u njegovo područje rada spadaju između ostalih zemalja Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina.

• Kad ste počeli pisati poeziju?  Zils: Još kao mladi svećenik. Bio sam dušobrižnik mladeži, a mladi nisu htjeli pjevati stare i pobožne pjesme. Imali su drugačije želje, drugačiji mentalitet pa sam ja počeo pisati i vidio da to mogu.

• Vaša zbirka pjesama Pilger des Wortes je objavljena na njemačko-hrvatskom i posvećena Hrvatskoj. Posvećena je Hrvatima.  Zils: Prilikom čestih putovanja u Hrvatsku, često sam fotografirao, ali ja zapravo ne volim fotografiju, ona ne može prenijeti osjećaje, ono što je u srcu i mislima, tako sve svoje misli i osjećaje počeo zapisivati, a ne fotografirati.

• Osim o Hrvatskoj, pisali ste i o drugim zemljama…   Zils: Imam pjesme koje su nastale u Portugalu, Poljskoj, Belgiji i drugim zemljama u kojima sam bio. Hrvatsku sam upoznao kao mladi student. Imao sam subrata iz Hrvatske koji je sad svećenik u Hattersheimu. Poticao me je da učim hrvatski, povezao me sa hrvatskim piscima, pjesnicima. Zavolio sam hrvatsku poeziju. Osobito Dragutina Tadijanovića.

• Kad ste prvi otišli u Hrvatsku?  Zils: Šezdesetih godina. U to je vrijeme bilo teško ići u Hrvatsku jer su me moji provincijali teško puštali da idem u jednu komunističku zemlju kao što je bila tadašnja Jugoslavija. Kad sam prvi put bio, još nisam bio svećenik, a poslije sam puno puta odlazio s mladima.

Voljeti i hrvatsko i njemačko

• Vaše pjesme upućene Hrvatskoj su, kažu, najiskrenije i najrealnije jer vi o Hrvatskoj boli izazvanoj ratom pišete emocionalno, ali bez ljutnje.  Zils: U pjesmi „Lakše se diše“ sam govorio o svršetku blaćenja hrvatskog naroda, o novim mogućnostima i nadi. Hrvatski su ljudi rekli Lakše se diše. To je bilo veselje i za mene i moje prijatelje u Hrvatskoj. Moglo se jasno i glasno govoriti o Hrvatskoj i hrvatskim stvarima. Ali, to je bilo krati trenutak i onda je počeo rat, veliko razočaranje.

• Kako ste osjećali rat u Hrvatskoj?  Zils: Bile su to velike emocije, nakon perspektive i nade najednom rat. Koliko sam puta prešao Savu iz Slavonskog Broda za Bosanski Brod. Najednom se nisam mogao niti približiti rijeci. Bio sam duboko pogođen ratom.

zils2• Jednom ste izjavili da čovjek, kad osjeti mržnju, ne smije bježati od tog osjećaja već mora konstatirati da mržnja postoji.  Zils: Da, jedino tako je moguće, boriti se protiv mržnje. Mržnja je uvijek neka vrsta neznanja, ne znaš drugoga, a možeš ga mrziti samo zato jer misliš da ga poznaješ. Da ga zapravo znaš ne možeš ga mrziti, treba se povezati s ljudima iako su na drugoj strani. Otkriti što je dobro i plemenito u njima.

• Hrvati Vas posebno vole, što pokazuju na misama koje ponekad služite u hrvatskoj zajednici. Kako to objašnjavate?  Zils: Mislim da je dva razloga tome. Jedan je razlog da postoji jedan Nijemac koji se zaista trudi biti s njima i to ne samo površno nego emotivno. Ta emotivnost počinje s jezikom jer se govoreći s njima njihovim jezikom osjećaju ugodno i oni i ja. Približavanje onima koji često puta doživljavaju druge ovako: mi smo mi, a vi ste vi. Drugi razlog, neki kažu, da je veselo kad držim misu. To kažu i Nijemci i Hrvati.

• Jesu li se Hrvati dovoljno integrirali u njemačko društvo?  Zils: Čuo sam da su Hrvati integrirani, ali da se boje asimilacije, a od integracije može doći asimilacija. Poznajem jednu obitelj u Düsseldorfu. Imaju tri sina. Poznajem ih još od malih nogu. Uvijek smo razgovarali na hrvatskom, ali u jednom trenutku više nisu htjeli razgovarati na hrvatskom nego na njemačkom. Mislim da su htjeli biti dio ovoga društva, a kako sam ja član ovog društva, razumljivo je da su htjeli razgovarati njemačkim jezikom. Ne znači da je to asimilacija, ali mladi čovjek traži svoj put u danim okolnostima. Žive u ovoj zemlji i bez znanja i ljubavi prema njemačkom, mislim da ne može ići. Vidio sam Hrvate koji su s ponosom rekli da im još niti jedan Nijemac nije bio u kući, ali mene nisu doživljavali Nijemcem. To su isto bili dobri ljudi, ali ipak ne može tako. Moraju prihvatiti nešto njemačko.

• Govorite sedam jezika. Koliko vam je trebalo da naučite hrvatski jezik?  Zils: Hrvatski sam jezik naučio iz knjiga. Moj prijatelj Dobroslav mi je nabavio knjigu od jednog starog pobožnog njemačkog pisca koja se zove Nasljeduj Krista. Ta je knjiga na hrvatskom, a ja sam je imao na njemačkom jeziku. Tako sam učio. Onda sam kupio knjigu hrvatske gramatike pa sam i to učio, a kad mi ni to nije bilo dovoljno preplatio sam se na tadašnji tjednik Vjesnik. Ipak, imao sam jedan problem. Nisam razgovarao, samo učio. A onda sam otišao u Austriju na poziv jednog mog prijatelja koji me pozvao na mladu misu. On je gradišćanski Hrvat. Gradišćanski hrvatski je malo drugačiji, ali ja sam i to svladao.

Piše : Marijana Dokoza
Email : marijana.dokoza@fenix-magazin.de

Povezano

SIMBOLIČAN OBRED PONIZNOSTI NA VELIKI ČETVRTAK: Papa Franjo oprao je i poljubio noge 12 zatvorenica
MILANOVIĆ: Ovakav Ustavni sud više neće i ne smije postojati
PLIN POSKUPLJUJE: Očekuje se eksplozija cijena u Njemačkoj, evo što to znači za potrošače
Agencija za zapošljavanje
TRŽIŠTE RADA U NJEMAČKOJ: Gotovo tri milijuna nezaposlenih, a 707.000 nepopunjenih radnih mjesta
Usce Neretve
RAZGLEDNICA S UŠĆA NERETVE: Čista egzotika! Pješčani sprudovi i zmajevi na nebu
NJEMAČKA: dm uvodi novu besplatnu uslugu za sve kupce