U Društvu hrvatskih književnika 18. lipnja 2024. predstavljene su dvije knjige kanadsko hrvatske autorice Katarine Pejaković. Riječ je o romanu Knjiga postanka i zbirci pjesama Mjesec boje jagoda.
Knjige su objavljenje u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima gdje ih također par dana prije Zagreba predstavila ugledna profesorica Ivana Petričević.
Upravo je profesorica Petričević urednica Knjige Postanka, a o njoj je u pogovoru istaknula: „Ukoričeni rukopis naslovne sintagme Knjiga Postanka, autorice Katarine Pejaković, donosi pripovjedno tkivo u kojemu je lajtmotiv ljubav prema Domovini koja proizlazi iz temeljne Božje ljubavi i veličanja iskonskih ljudskih vrijednosti, kao što su istina, vjera i nacionalna osviještenost“.
Domoljublje i poštovanje prema onima koji su izborili slobodu Hrvatskoj, autorica ima posebnu empatiju, a posebno je zahvalila hrvatskoj braniteljici, književnici i prijateljici Aniti Martinac na nezamjenjivoj podršci na njenom spisateljskom putu. Anita je roman ocijenila pozitivnom književnošću a o autorici je između ostalog govorila „Istaknuta aktivizmom, ali ne u ulozi kao politički borac nego više nadahnuće nacionalnih junaka, prateći odnos politike i emigracije, prozaistkinja vokacije i karakterizacije, pjesnikinja duhovnoga izričaja, stručnjakinja za više područja od medija do meditacije, poštovateljica ognjišta i korijena, s posebnim senzibilitetom prema braniteljima Domovinskoga rata, Katarina Pejaković je od svih tih ljubavi napravila magiju u svojoj novoj knjizi“.
Spisateljica Katarina Pejaković desetljećima se bavi očuvanjem hrvatske istine, jer ono što se ne zapiše, izgubi se. Nova zbirka pjesama, također nastala u iseljeništvu, odraz je čežnje za domom, za svima koje smo odlaskom ostavili i neprekinute nade u povratak. To je vrlo dobro osjetio u mojim stihovima, hrvatski domoljubni pjesnik, Ante Nadomir Tadić – Šutra, koji je napravio izbor pjesama za zbirku „Mjesec boje jagode“ i također sudionik predstavljanja u Zagrebu, a u svom osvrtu piše: „Nije lako gledati u Mjesec na tuđemu nebu, daleko od rodnoga zavičaja i ljubljene Hrvatske“. Svi mi koji smo iz različitih razloga živjeli izvan Hrvatske, dobro to znamo! Malo dalje, u svom osvrtu, Šutra nastavlja: „Katarina je svjesna da naše potamnjelo Nebo nisu uzrokovali samo tuđinci, nego ih ima i među nama koji na ovaj ili onaj način zagađuju naš zrak, naš hrvatski jezik, i naše izvorišne vrijednosti, a najveći uzrok tome su Tri smrtna grijeha ( Pohlepa. Oholost. Zavist)“.
Glazbeni prinos uz pjevanje domoljubnih pjesama upotpunio je kantautor Petar Kumerle. A branitelj Željko Hajtok, branitelj iz nekadašnje 1. gardijske brigade Tigrovi autorici je darovao ratni stijeg kao znak zahvalnosti.
Fenix-magazin/MMD
