Zakonita zdravstvena osiguranja u Njemačkoj, s oko 74 milijuna osiguranika, i dalje se suočavaju s napetom financijskom situacijom nakon velikog deficita od približno 14,6 milijardi eura u prethodnoj godini. Rezultat: rast doprinosa.
Nakon što su dodatni doprinosi već porasli početkom godine, šest osiguravatelja planira novo povećanje u srpnju.
Nastavak rasta doprinosa zbog financijskih problema
Prema riječima predsjednice Saveznog udruženja zdravstvenih osiguravatelja Doris Pfeiffer, već je do svibnja zabilježeno osam povećanja, a šest novih dolazi u srpnju. Dodatni doprinos, koji svako osiguranje određuje pojedinačno ovisno o svojoj financijskoj situaciji, u prosjeku je porastao na 2,9 posto početkom godine. To je više od službenog referentnog iznosa od 2,5 posto.
Ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje sastoji se od opće stope od 14,6 posto bruto plaće i dodatnog doprinosa. Pfeiffer je situaciju opisala kao “dramatičnu” i naglasila potrebu za prekidom “spirale doprinosa”, budući da su rashodi za medicinske usluge i lijekove snažno porasli.
Zalihe fondova na povijesno niskim razinama
Zdravstvene osiguravateljske rezerve krajem 2024. iznosile su samo sedam posto mjesečnih rashoda, iako bi prema propisima trebale biti 20 posto. Ukupni manjak 94 javna osiguravatelja u 2024. iznosio je 6,2 milijarde eura.
Kritike zbog skupih administrativnih struktura
Zdravstvene su blagajne također bile na meti žestokih kritika zbog rastrošnog upravljanja, posebno kod osiguravatelja poput TK, DAK i Barmer. U 2023. administrativni troškovi iznosili su čak 12,6 milijardi eura, što čini 4,3 posto svih rashoda – gotovo svaki dvadeseti euro doprinosa otišao je na administraciju.
Pfeiffer je najavila da, unatoč povećanjima, u ostatku godine ne bi trebalo biti novih gubitaka. Očekuju se čak i viškovi, no kako je rekla, “ne zato što fondovima ide dobro”, već jer su povećanja doprinosa sada “troškovi popravka” nakon politički nametnutog smanjenja rezervi.
Ministrica zdravstva Warken želi izbjeći nova povećanja
Savezna ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) već je najavila da se žele izbjeći nova opterećenja za osiguranike i poslodavce. U planu je povećanje savezne potpore iz proračuna iznad trenutačnih 14,5 milijardi eura godišnje.
Zdravstveni fondovi zahtijevaju brze mjere te ističu da bi savezna država trebala preuzeti troškove zdravstvene zaštite za primatelje socijalne pomoći kao društvenu odgovornost – što bi godišnje iznosilo dodatnih deset milijardi eura.
I osiguranje za njegu bilježi gubitke
Ni osiguranje za njegu ne stoji bolje. Iako je početkom 2025. povećan doprinos, očekuje se novi manjak od 166 milijuna eura – nakon gubitka od 1,5 milijardi u 2024. Samo u prva tri mjeseca 2025. zabilježen je minus od 90 milijuna eura.
“Situacija postaje sve teža”, rekla je Pfeiffer. Bez dodatnih sredstava, postoji rizik da će još više fondova za njegu trebati pomoć za likvidnost. Potrebna je “financijska stanka” kako bi se provela temeljita reforma sustava.
Savez zdravstvenih fondova poziva na hitne mjere, uključujući da država preuzme doprinose za mirovinsko osiguranje članova obitelji koji pružaju njegu te da refundira milijardske troškove nastale tijekom pandemije koronavirusa. Crveno-crna koalicija najavila je osnivanje komisija koje će izraditi prijedloge za stabilizaciju sustava zdravstvenog i osiguranja za njegu.
Fenix-magazin/DP/MMD
