Nakon summita o Ukrajini između ameičkog predsjednika Donalda Trumpa i čelnika Kremlja Vladimira Putina, europski šefovi država i vlada žele spriječiti politički jednostrane odluke na štetu Kijeva.
Njemačka vlada naglašava važnost učinkovitih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu kao preduvjeta za mirovno rješenje. Ukrajinski pristanak na pregovaračko rješenje zamisliv je samo ako se može osigurati da će se učinkovito očuvati njezino državno postojanje i suverenitet, rekli su vladini izvori, prenosi dpa.
“I lijepe riječi nisu dovoljne, posebno ne lijepe riječi s ruske strane. Potrebno je nešto materijalno, opipljivo, opipljivo”, nastavilo se.
Važnost učinkovitih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu naglašena je i u zajedničkoj izjavi nekoliko europskih šefova država i vlada o summitu na Aljasci, a potpisali su je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća EU António Costa.
Videokonferencija “Koalicije voljnih” zakazana je za nedjelju, navode iz Elizejske palače u Parizu. To se odnosi na ukrajinske saveznike koji bi bili spremni podržati mirovnu misiju. U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira otputovati u Washington kako bi u ponedjeljak razgovarao s Trumpom.
Kako piše najčitaniji njemački list BILD, Trump je doslovno prostro crveni tepih za svog uglavnom diplomatski izoliranog gosta na sastanku na Aljasci premda postoji međunarodna tjeralica za Putinom zbog ratnih zločina. Njih dvojica nisu otkrili nikakve konkretne detalje razgovora nakon summita. Međutim, Trump je povukao svoj prethodni zahtjev za prekid vatre prije bilo kakvih mirovnih pregovora – čime se uskladio s Putinovom linijom, bez da je sam ruski predsjednik učinio ikakve vidljive ustupke.
Iako se najgori scenarij iz europske perspektive, dogovor postignut preko glava Ukrajinaca, zasad nije ostvario, razočaranje nakon intenzivnih preliminarnih razgovora, uključujući i s Trumpom, bilo je očito opipljivo. Putin, sjedeći za govornicom pored svog domaćina, mogao je još jednom naglasiti da se za stabilan mir prvo moraju ukloniti temeljni uzroci sukoba, kako ih on definira. Trump je to ostavio neospornim, a kasnije je u televizijskom intervjuu naglasio da je Zelenskom savjetovao da pristane na “dogovor” s vojno nadmoćnijim agresorom.
Pitanje mogućih teritorijalnih ustupaka, koje je Kijev do sada strogo odbijao, posebno je osjetljivo. Prema američkim medijima, Putin je navodno zahtijevao da se cijela regija Donbas na istoku Ukrajine pripoji Rusiji. Trump je ovaj zahtjev prenio Zelenskom, izvijestila je novinska agencija Bloomberg, novine New York Times i web stranica Axios, pozivajući se na pouzdane izvore. Trenutačno Moskva kontrolira samo dijelove regije Donbas.
Nakon summita, Trump je u subotu ujutro obavijestio najvažnije europske šefove država i vlada o svom razgovoru s Putinom. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u intervjuu za ZDF da Trump, srećom, nije doveo u pitanje niti jednu od pet ključnih točaka o kojima su se Europljani i Zelenski prethodno dogovorili.
Kancelar i predsjednik CDU-a sada smatra mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije bez prethodnog primirja opravdanima, pod uvjetom da se sporazum može brzo postići. “Ako to uspije, vrijedit će više od primirja koje bi moglo trajati tjednima, bez daljnjeg napretka u političkim i diplomatskim naporima.”
Poziv se također odnosio na moguće teritorijalne ustupke Rusiji, rekao je Merz. Nije se činilo da u načelu isključuje teritorijalne ustupke u zamjenu za prekid ruske agresije: “Nema teritorijalnih ustupaka prije mirovnog sporazuma”, riječi su kancelara izrečene u ARD-ovoj emisiji “Brennpunkt”. Sigurnosna jamstva za Ukrajinu morala bi stupiti na snagu najkasnije s takvim mirovnim sporazumom. Merz je činjenicu da su i SAD spremne sudjelovati u takvim sigurnosnim jamstvima opisao kao dobru vijest.
Kako će se stvari odvijati vjerojatno će uvelike ovisiti o tome kako će proći posjet Zelenskog Washingtonu. U veljači je njegov sastanak s Trumpom u Bijeloj kući eskalirao pred kamerama uživo, prisiljavajući Ukrajinca da ode bez da je išta postigao. Kao rezultat toga, SAD su bile privremeno obustavile svoju vojnu pomoć, koja je ključna za Ukrajinu, piše BILD.
Fenix.magazin/SIM/BILD/dpa
