Velike promjene za mini-poslove u Njemačkoj a gotovo sedam milijuna ljudi moglo bi biti pogođeno.
Mini-poslovi, koji su godinama bili jedan od najčešćih oblika dodatnog zaposlenja u Njemačkoj, mogli bi uskoro doživjeti velike promjene. U sklopu planirane mirovinske reforme njemačka vlada razmatra izmjene koje bi zahvatile gotovo sedam milijuna zaposlenih.
Predložene mjere uključuju veće doprinose za socijalno osiguranje te povećanje paušalnog poreza s dva na pet posto. Cilj je zaposlenicima osigurati veća mirovinska prava, no kritičari upozoravaju da bi to moglo smanjiti privlačnost mini-poslova i povećati troškove poslodavcima.
Veći doprinosi trebali bi donijeti veće mirovine
Ekonomist Martin Werding, član njemačke Komisije za mirovinsku reformu, smatra da se posljedice mogućeg ukidanja sadašnjeg modela mini-poslova često pretjerano prikazuju.
Prema njegovu mišljenju, rad na nepuno radno vrijeme i dalje bi bio moguć, ali bez posebnih pravila koja danas vrijede za mini-poslove. Time bi zaposlenici mogli lakše povećavati broj radnih sati i zaradu, bez straha da će prelaskom sadašnjeg limita izgubiti povoljniji status.
Trenutačno granica za mini-posao iznosi 603 eura mjesečno. Ako zaposlenik zaradi više od tog iznosa, ulazi u sustav obveznog socijalnog osiguranja, zbog čega mnogi radnici svjesno ograničavaju broj odrađenih sati ili odbijaju povećanje plaće.
Posebno se ističe da su među zaposlenima na mini-poslovima većinom žene, koje zbog kratkog radnog vremena često ostvaruju vrlo niske mirovine. Prema podacima za 2024. godinu, prosječna mirovina žena iznosila je 961 euro, dok je kod muškaraca prosjek bio 1.372 eura. Gotovo trećina žena primala je manje od 600 eura mjesečno.
Kritičari upozoravaju na posljedice za gospodarstvo
Protivnici reforme smatraju da bi promjene mogle imati ozbiljne posljedice za tržište rada. Njemačka liberalna stranka FDP protivi se ukidanju sadašnjeg modela i upozorava da bi veći troškovi mogli pogoditi i zaposlenike i poslodavce.
Predsjednik FDP-a Wolfgang Kubicki upozorio je da bi promjene izravno utjecale na gotovo sedam milijuna ljudi te posebno pogodile ugostiteljstvo, trgovinu, poljoprivredu i uslužne djelatnosti, koje u velikoj mjeri ovise o fleksibilnim oblicima zapošljavanja.
Poslodavci upozoravaju da bi povećanje doprinosa moglo dovesti do smanjenja broja radnih sati ili čak ukidanja dijela mini-poslova.
Njemačka vlada još nije donijela konačnu odluku. O cijelom paketu mirovinskih reformi, uključujući budućnost mini-poslova, trebala bi raspravljati tijekom jeseni.
Ako reforma bude usvojena, zaposlenici koji dugoročno rade na mini-poslovima mogli bi ostvarivati veća mirovinska prava, dok bi oni kojima je najvažnija veća neto zarada i jednostavan sustav oporezivanja mogli osjetiti financijski teret novih pravila.
Fenix-magazin/DP/MMD
