Pravila za kod mnogih nepopularni Bürgergeld trebaju se znatno postrožiti. Dugo najavljivana reforma Bürgergelda poprima konkretne obrise, a sada su poznate prve dalekosežne mjere. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) želi smanjiti troškove za Bürgergeld za nekoliko milijardi eura. Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) želi da sankcije budu nešto blaže, ali se načelno slaže s reformom.
Oštrije sankcije pri Bürgergeldu
Do sada se korisnicima Bürgergelda koji ne ispunjavaju obveze poput odlaska na termine moglo smanjiti naknadu za 10 do 30 posto. Ubuduće bi se najstroža kazna trebala lakše primjenjivati, izvještava Süddeutsche Zeitung pozivajući se na vladine krugove. Onima koji dugoročno izostaju s termina, ne odgovaraju na pisma i nisu dostupni kod kuće, uskoro se uopće neće isplaćivati Bürgergeld.
Potpuni prestanak isplate za odbijanje rada
I onima koji odbijaju prihvatiti primjeren posao naknada bi trebala biti uskraćena.
Također, tko živi u preskupim stanovima, morat će se odmah iseliti – dosadašnje prijelazno razdoblje od dvanaest mjeseci ukida se, piše Bild. Takozvano zaštićeno imovno stanje – dopuštena privatna imovina prije nego što nastupe državne socijalne naknade – treba biti smanjeno na 15.000 eura.
Do sada je gornja granica bila 40.000 eura. I doseljenicima iz drugih zemalja EU treba otežati pristup Bürgergeldu. Time vlada želi stati na kraj organiziranoj socijalnoj prijevari iz drugih zemalja, protiv koje je ministrica Bas objavila borbu, govoreći o „mafijaškim strukturama“.
S ovim pooštrenjima savezna vlada CDU-a, CSU-a i SPD-a definitivno kreće drugim putem u vezi Bürgergelda. Ovaj oblik naknade, uveden pod koalicijom semafora, zamijenio je takozvani Hartz IV i trebao je ljudima pružiti bolju podršku kako bi ih se dugoročno uvelo u rad, umjesto da im se brzo nameću neprikladni poslovi.
Međutim, Bürgergeld je ubrzo postao nepopularan među mnogim Nijemcima, a kritike iz oporbe postajale su sve glasnije. Unija je najavila da će ukinuti Bürgergeld i zamijeniti ga novom „osnovnom sigurnošću“. Iako planirane sankcije još ne znače promjenu naziva, pooštravanja jasno nose rukopis Unije. Službeno bi planovi reforme trebali biti predstavljeni ove jeseni.
Broj korisnika i troškovi
Prema aktualnim podacima Savezne agencije za rad (BA), u kolovozu je 5,3 milijuna ljudi imalo pravo na Bürgergeld. Među njima je 1,4 milijuna radno nesposobnih korisnika, uglavnom djece. Od gotovo četiri milijuna radno sposobnih korisnika, otprilike polovica se smatra klasično nezaposlenima. Ostali se nalaze, primjerice, u „mjerama politike zapošljavanja“, u procesu prijave za posao, u skrbi za djecu, u njezi ili su tzv. Aufstockeri – rade u poslovima koji ne donose dovoljno novca. Prošle je godine Bürgergeld ukupno koštao 47 milijardi eura.
Hoće li nove sankcije donijeti očekivane uštede i više ljudi u zapošljavanje, ostaje za vidjeti. Posebno kod dugotrajno nezaposlenih potraga za poslom često je teška, navodi BA. „Osim višeg životnog doba, posebno je niža razina kvalifikacija dugotrajno nezaposlenih značajna prepreka za zapošljavanje“, objasnila je glasnogovornica BA za ovu redakciju. „Ako se kombiniraju ta dva jaka obilježja koja otežavaju zapošljavanje – viša dob i niska kvalifikacija – odnosno ako se istraži kod koliko dugotrajno nezaposlenih postoji barem jedno od ta dva obilježja, postaje vrlo jasno da su za integraciju na tržište rada potrebni veliki napori.“
Fenix-magazin/IK
