U Njemačkoj se kontrola primatelja Bürgergelda sve više oslanja na automatizirane razmjene podataka između institucija, no unatoč tome značajan dio sumnji na rad na crno ostaje neotkriven.
Prema podacima Savezne agencije za rad, riječ je o „neprocjenjivoj tamnoj brojci“, koja otežava realnu procjenu razmjera zlouporaba.
Tisuće sumnjivih slučajeva, ali ne i potpuna slika
Prema godišnjem izvješću Savezne agencije za rad za 2025. godinu, samo su jobcentri u jednoj godini obradili više od 133.000 slučajeva sumnje na zlouporabu socijalnih davanja u sustavu SGB II. U više od 110.010 slučajeva sumnje su djelomično potvrđene ili su se pojavili konkretni indikatori nepravilnosti.
Istodobno, 35.425 slučajeva proslijeđeno je Financijskoj kontroli rada na crno (FKS) pri carinskoj upravi, zbog sumnje na neprijavljeno zaposlenje.
Ipak, ne postoji jedinstvena nacionalna statistika koja bi obuhvatila sve jobcentre, što dodatno otežava realnu procjenu razmjera problema.
Više zanimljivosti: RAD NA CRNO PROGUTAO 675 MILIJUNA EURA U NJEMAČKOJ: Istrage su rezultirale zatvorskim kaznama u ukupnom trajanju od gotovo 1.200 godina
Kako država otkriva neprijavljeni rad
U Berlinu, Bonnu, i drugim administrativnim centrima, ključni alat za otkrivanje nepravilnosti postali su automatizirani digitalni uspoređivači podataka. Savezna agencija za rad navodi da su upravo oni najvažniji izvor otkrivanja mogućih zlouporaba.
Nekoliko puta godišnje uspoređuju se podaci između različitih institucija: poreznih tijela, socijalnih osiguranja i drugih javnih registara. Na taj način otkrivaju se slučajevi u kojima primatelji Bürgergelda ostvaruju neprijavljene prihode, dodatne socijalne naknade ili mirovine.
Najčešći oblik nepravilnosti odnosi se na neprijavljene prihode iz rada, koji su činili 77,6 posto svih slučajeva preplaćenih naknada.
Uloga carine i financijske kontrole
Kada postoji sumnja na rad na crno, slučajevi se prosljeđuju Financijskoj kontroli rada na crno (FKS). Tamo se podaci iz različitih izvora analiziraju pomoću specijaliziranih IT sustava, uključujući „DazZ-BA“, koji omogućuje usporedbu podataka između carine i Savezne agencije za rad.
Osim toga, koriste se i analize rizika te prijave građana. Posebna pozornost posvećuje se sektorima u kojima je rad na crno najčešći, poput građevine, ugostiteljstva i privatnih usluga.
Granice sustava kontrole
Unatoč razvijenim mehanizmima nadzora, sustav ima jasna ograničenja. Kontrole su osobito otežane u privatnim kućanstvima, gdje se često odvijaju neregistrirani poslovi poput čišćenja, njege ili manjih popravaka.
Zbog ustavom zajamčene nepovredivosti doma, ulazak inspektora moguć je samo uz sudski nalog, što u pravilu zahtijeva već postojeći konkretan sumnjivi osnov.
Dodatni problem predstavljaju gotovinske isplate, koje ne ostavljaju digitalni trag, kao i sve češća upotreba digitalnih platnih servisa koji mogu otežati praćenje novčanih tokova.
Tamna brojka koja ostaje nepoznata
Koliki je stvarni opseg zlouporaba Bürgergelda i rada na crno u Njemačkoj, i dalje nije poznato. Službene institucije priznaju da se radi o „neprocjenjivoj tamnoj brojci“, dok se stvarni razmjeri mogu samo procjenjivati.
Iako je u 2025. godini zabilježeno više od 110.000 sumnjivih ili potvrđenih slučajeva, stručnjaci upozoravaju da znatan dio nepravilnosti nikada ne bude otkriven. Razlozi uključuju ograničene kontrole u privatnom prostoru, nedostatak tragova kod gotovinskih plaćanja te složene financijske strukture koje otežavaju dokazivanje.
Jedno je, međutim, jasno: unatoč sve sofisticiranijim sustavima nadzora, značajan dio potencijalnih zlouporaba ostaje izvan dosega institucija.
Fenix-magazin/MD
