Tisuće ljudi u Njemačkoj nemaju zdravstveno osiguranje iz različitih razloga. Neki nemaju osiguranje zbog starosti, neki zbog siromaštva. Broj osoba bez zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj raste.
Njemački mediji navode primjere dvije osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje i koje kako bi imale sada zdravstveno osiguranje, moraju platiti i do 20.000 eura.
Navode primjer samozaposlenog muškaraca koji više od deset godina, prema vlastitim izjavama, nije uplaćivao zdravstveno osiguranje, iako je u radnom odnosu.
“Pretpostavljam da nekoliko stotina tisuća ljudi nema zdravstveno osiguranje”
On nije usamljen slučaj. Prema podacima Njemačkog ureda za statistiku, oko 60.000 ljudi u Njemačkoj nema zdravstveno osiguranje. To su službene brojke.
Profesor sa Sveučilišta Duisburg-Essen, pretpostavlja kako je broj neprijavljenih neosiguranih osoba u Njemačkoj velik.
“Posebno, ljudi iz nesigurnih životnih uvjeta, poput beskućnika često nisu evidentirani u statistici”, kaže profesor za njemačke medije.
Postoje i ljudi koji nemaju legalnu dozvolu za boravak, poput izbjeglica. Profesor pretpostavlja kako u Njemačkoj između 700.000 i milijun ljudi nema zdravstveno osiguranje.
Njemački mediji ovaj podatak nazivaju iznenađujućim budući da je zdravstveno osiguranje je u ovoj zemlji zapravo obavezno. Svaki građanin s prebivalištem u Njemačkoj – uz nekoliko iznimaka – mora biti osiguran, bilo privatno ili pravno.
Dvije se “vrste osiguranja” uvelike razlikuju jedna od druge. Zakonsko zdravstveno osiguranje (GKV) načelno je otvoreno za sve. Više od 90 posto naknada koje osiguranici ostvaruju propisano je zakonom, te su stoga jednake za sva zdravstvena osiguranja.
Doprinos koji osoba mora platiti ovisi o bruto prihodu. To znači da tko više zaradi, više i uplati. Kod privatnog zdravstvenog osiguranja (PKV) iznos koji se plaća ovisi o dobi, zdravstvenom stanju i osiguranju koje osoba želi.
Privatno naspram zakonskog zdravstvenog osiguranja
Samozaposleni mogu slobodno birati žele li zakonsko ili privatno osiguranje. Zaposlenici mogu pristupiti privatnom zdravstvenom osiguranju samo ako godinu dana prelaze tzv. “godišnji limit primanja”. To je 66.600 eura u 2023. godini.
Privatno zdravstveno osiguranje često nudi opsežnije usluge od zakonskog zdravstvenog osiguranja. Ali kako starite, tako rastu i troškovi.
Osiguranici često nemaju drugog izbora nego platiti visoke premije ili pregovarati s odgovarajućim privatnim zdravstvenim osiguravateljem. Obično nije moguće vratiti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Od 55. godine praktički budu isključeni iz sustava.
S navršenih 55 godina života više nije moguće vratiti se u obvezno zdravstveno osiguranje
To je posebno problematično kada su doprinosi toliko visoki da ih osiguranik više ne može snositi. Njemački mediji navode primjer muškarca koji je godinama imao privatno zdravstveno osiguranje.
“Sada, u dobi od 67 godina za mirovinu, više si ne mogu priuštiti sve”, napisao je u e-mailu medijima. Ne može se vratiti u GKV, odnosno obvezno zdravstveno osiguranje.
Tako je muškarac, koji je bio samostalan djelatnik, radio kao profesor u glazbenim školama i obrtu, svrstan u takozvanu “tarifu za hitne slučajeve”. Namjera je ponuditi privatnim pacijentima minimalnu zaštitu osiguranja ako više ne mogu plaćati svoje doprinose.
Tarifa za hitne slučajeve: pogodnosti su strogo ograničene
“Tarifom za hitne slučajeve predviđena je samo naknada troškova za usluge koje su nužne za liječenje akutnih bolesti i bolnih stanja, te trudnoće i porodiljnog stanja”, kaže se u članku 153. Zakona o nadzoru osiguranja.
Ako želite ponovno ući u sustav, morate dodatno platiti
Pacijenti koji dulje vremena nisu zdravstveno osigurani se ne vraćaju se tako lako u GKV.
“Tko jednom nije bio osiguran mora – ako želi ponovno ući u zakonsko zdravstveno osiguranje – obično platiti dodatne doprinose”, kaže profesor.
“Zdravstvena osiguranja traže isplatu dodatnih doprinosa do četiri godine”, kaže profesor.
Muškarac iz Berlina je nakon razvoda od supruge također izgubio zdravstveno osiguranje. Iznenadilo ga je pismo koje je dobio od zdravstvenog osiguravajućeg društva.
“Trebao bih platiti više od 20.000 eura”
“Pisalo je da više nisam osiguran. Trebao sam platiti više od 20.000 eura zaostatka”, kaže. On ne zna je li ga bivša supruga odjavila s obiteljskog osiguranja i ako jest, kada točno. Ne zna što je pošlo po zlu.
Sve više neosiguranih osoba
No, jedno je mu je bilo jasno: ne može si priuštiti plaćanje iznosa od 20.000 eura.
Zdravstveno osiguranje ostalo je pri svojim zahtjevima, a 61-godišnjak nije platio traženi iznos.
“Sada imam obavijest u kojoj stoji kako besplatnu medicinsku pomoć mogu dobiti u slučaju samo teških bolesti”, kaže.
Tko god treba liječničku pomoć, a nije osiguran, može se obratiti pojedinim privatnim ustanovama koje besplatno nude liječničke usluge. Besplatnu liječničku pomoć pružaju broje dobrotvorne ustanove.
Iz tih institucija kažu kako se broj neosiguranih Nijemaca povećao posljednjih godina.
Fenix-magazin/SČ
