Broj zaraženih koronavirusom se povećava i na području između Njemačke, Belgije i Nizozemske. Ljudi strahuju zbog mogućeg ponovnog zatvaranja granica.
Od ponovnog zatvaranja granica najviše strahuju građani koji su na tromeđi Njemačke, Belgije i Nizozemske. Tromeđu u Vaalserbergu obilježava kamen od jednog metra visine. Iza njega se vijore zastave: crno-crveno-zlatna, crveno-bijelo-plava i crno-žuto-crvena. Djeca se nadmeću tko će uspjeti sjesti na kamen. „Ja sam u Njemačkoj“, „ja u Belgiji“, „ja u Nizozemskoj“, piše Deutsche Welle.
I dok djeca uživaju igrajući se na tromeđi, drugima pandemija zadaje glavobolju. Jer Njemačka, Belgija i Nizozemska nemaju jedinstvena pravila kada je riječ o koroni. Najstroža su u Belgiji. Do sredine lipnja tamo su tjednima bile zatvorene čak i granice. Moglo ih je prelaziti samo oko 6.000 ljudi: zaposleni i maturanti koji su u Njemačkoj polagali ispite.
Bilo je grozno, kaže Elvira Ney, koja živi u belgijskom Helgenrathu, nedaleko od granice. Ova Njemica sa zabrinutošću prati vijesti o povećanju broja zaraženih. „Sa zadovoljstvom možemo reći da još uvijek ništa nije ponovo zatvoreno.” Osmdesettrogodišnja umirovljenica redovito autom odlazi u samo osam kilometara udaljeni Aachen. Tamo je desetljećima radila, tamo žive skoro sve njezine prijateljice i tamo odlazi u kupovinu. Obiteljski liječnik joj je u belgijskom Eupenu, zubar i ortoped su u Aachenu. U Aachenu je tom prilikom tajno kupila i hrane, kaže s osmijehom ova umirovljenica. To je bilo zabranjeno, na granici su kontrolirali i koga su ulovili morao je platiti kaznu od 250 eura. „Moju kćer, koja svaki dan u Aachen odlazi na posao su uhvatili. Sve je morala isprazniti i predati”, kaže Ney.
U posljednja tri mjeseca granica je ponovo otvorena. Ali nakon što je u Belgiji u posljednjih četrnaest dana registrirano 139 novih slučajeva zaraze na 100.000 stanovnika, Bruxelles razmatra ponovno zatvaranje granica. Zbog toga je zgrožen i aachenski kršćanskodemokratski političar Tim Grüttemeier, predsjednik Vijeća gradskog okruga Aachen s oko 550.000 stanovnika, koji žive na njemačkoj strani tromeđe. „Mislim da bi to bio potpuno pogrešan signal“, kaže u razgovoru za DW.
Virus se ne zaustavlja na državnim granicima i politički je nedopustivo da u ujedinjenoj Europi ponovo odjednom svaka zemlja traži svoja rješenja. „U našoj regiji je to zapravo sasvim drugačije zapisano u DNK“, objašnjava Grüttemeier, koji tijekom pandemije još intenzivnije surađuje s kolegama s druge strane granice.
Fenix-magazin/MD/Deutsche Welle