Bečani su već imali priliku osobno se uvjeriti da tamo gdje je prof.dr. Jasna Horvat, višestruko nagrađivana osječka književnica, teoretičarka kulture, znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te hrvatska oulipovka, tu je i pun spremnik pozitivne energije i čarobnih vibracija.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Tako je bilo i prije nekoliko dana u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču na “Glagoljaškoj večeri”, koju je prof. dr. Jasnu Horvat upriličila zajednički s još dvije hrvatske znanstvenice, muzikologinjom, pjevačicom i međunarodnom eksperticom za srednjovjekovnu crkvenu glazbu prof. dr. Katarinom Livljanić i prof. dr Josipom Mijoč, producenticom i teoretičarkom kreativne industrije i redovitom profesoricom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Ovaj zanimljivi znanstveno-umjetnički “trio”, na impresivnom dvojezičnom predavanju na hrvatskom i njemačkom jezikom, uz konsekutivno prevođenje iskusne Susanne Oroz, “zarazio” je glagoljicom, izuzetno atraktivnim hrvatskim tradicijskim pismom, kako vizualno, tako i simbolikom, ne samo bečke Hrvate nego i njihove austrijske prijatelje.
Kako se je moglo čuti, u Hrvatskoj se je stoljećima “glagoljalo”, ali unatoč tome svi zajedno premalo znamo o glagoljaškom pismu. Toj mističnoj i egzotičnoj nematerijalnoj kulturnoj baštini Republike Hrvatske s kojom nas je opširno upoznala Jasna Horvat autorica knjige “Brendiranje kulturom: glagoljica” napisane u suradnji s Josipom Mijoč, izašle u izdanju Andizeta, studentske udruge osječkog Ekonomskog fakulteta.
Autorice u knjizi navode kako su “hrvatska glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama”.
“Glagoljičko pismo započinje simbolom Az. Az je znak kojim se označuje slovo A, broj 1 i prvo lice jednine-ja. Az je dakle simbol,broj, slovo, ali i pitanje: Tko sam ja? pojasnila je Horvat, ukazujući ne samo na značaj pisanja nego i propitivanja, “vječnog, upornog i tvrdoglavog”. Njen je roman “Az” 2009. godine nagrađen HAZU-ovom nagradom za književnost, čime je glagoljici udahnut novi život.
Prvi veliki korak tog novog života dogodio se 2014. kada je glagoljica proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom RH, a drugi kada je 2019. godine, 22. veljače proglašen danom glagoljice.
Mijoč je rekla kako je uvođenjem glagoljaških znakova na eurokovanice, glagoljica dodatno promovirana, a da je važan promotivan korak bio Sunčani sat s oznakama glagoljice koju je postavio Ekonomski fakultet u Osijeku. Isti taj Fakultet koji, kako smo čuli, ima i Aulu glagoljice, oslikanu od 2015. godine muralima neandrirane glagoljice, pa se studenti svakodnevno susreću i odgonetavaju to hrvatsko tradicijsko pismo.
Ono što su obje znanstvenice istaknule je kako treba sačuvano kulturno dobro modernizirati da bi se privukla široka publika, posebice mlađi naraštaji. I kreativnom industrijom jačati inovativnost društva, u čemu su obje profesorice, i Horvat i Mijoč, izuzetno uspješne.
Znanstvenice iz Osijeka, posebno su se u svojim izlaganjima osvrnule na popularizaciju i promociju glagoljice te brendiranje.
“Glagoljici tek slijede promocijski usponi”, istaknula je Horvat. Uključujući onaj, stvaranja državnog brenda. Horvat je pojasnila kako se “govorenjem o glagoljici popularizira tradicija glagoljske misije i vizije pri čemu se Republika Hrvatska predstavlja zemljom visoke i dugovječne kulturne tradicije jer svoja pisma imaju samo velike kulture”. Također je naglasila visoku etičnost glagoljske poruke koja poručuje da je “dobro živjeti časno”. Joj, da ju barem svi pročitaju i provedu u djelo, svijet bi bio neusporedivo bolji!
Od te iste glagoljice moguće je, kako smo čuli, stvoriti konkurentan i suvremen proizvod iz sfere kulture, a dokaz tome je i proizvod “Az”. A on ima i jestivu varijantu, u što su se uvjerili i posjetitelji “Glagoljaške večeri”, koji su od znanstvenica iz Osijeka na dar dobili uz programsku knjižicu s opisom postavljene izložbe “Glagoljica u kružnoj kreativnosti” i kolačić “Slatki Az”. Medenjak načinjen u obliku prvog glagoljskog slova.
Josipa Mijoč je istaknula kako je “Az” ishodište brojnih proizvoda kreativne industrije Instituta Andizet i Ekonomskog fakulteta u Osijeku u kojima je glagoljica popularizirana na inovativan način. Potvrda tome je, uz dio Sunčanog sata i i “Slatkog Az-a” bio i svjetleći stup glagoljskog znakovlja “Alkar” i medalja “Ave, OsEconomia”, promovirani u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
Znanstvenica Katarina Livljanić govorila je o povijesti glagoljaških napjeva koje ne samo istražuje nego i izvodi kao pjevačica i umjetnička voditeljica ansambla Dialogos. I to onih od srednjeg vijeka i prvih pisanih spomenika liturgijskog pjevanja na staroslavenskome pa sve do spomenika glagoljaškog pjevanja u usmenoj predaji, koji su se očuvali do današnjih dana i na jadranskoj obali i otocima.
Livljanić je izvela dva različita primjera glagoljaškog pjevanja iz Starog Grada i Vrbanja na otoka Hvara, “Plač Jeremije Proroka” i “Govorenje Judino Skalam”, pokupivši za svoju dojmljivu interpretaciju buran aplauz nazočne publike.
“Glagoljaška večer” završila je otvaranjem prigodne izložbe “Glagoljica u kružnoj kreativnosti”.
Organizator “Glagoljaške večeri” i predstavljanja glagoljice bilo je Veleposlanstvo RH u Austriji uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i Matice Hrvatske u Beču. Nositelj projekta bio je osječki Institut Andizet.
Sve goste i uzvanike uvodno je pozdravio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, istaknuvši kako je “Glagoljaška večer” upriličena u povodu 10. obljetnice članstva Hrvatske u EU.
Hrvatske znanstvenice, Jasnu Horvat, Katarinu Livljanić i Josipu Mijoč i njihova znanstveno-umjetnička ostvarenja nazočnima je predstavila predsjednica Matice hrvatske Beč, Adrijana Markon Jurčić.
Na kraju večeri mnogi iz publike probali su “glagoljati” kombinirajući slova, brojeve i simbole sa svjetlećeg stupa glagoljskog znakovlja Alkar, čuvši od karizmatične znanstvenice Jasne Horvat da je glagoljica suvremeni zaštitni znak Hrvatske, koji donosi prestiž i ugled. Pa, zašto onda ne pokušati?
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
