Nedjelja, 04/12/2022
Mladi par u Njemačkoj (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (MD)

BRAČNA ZAJEDNICA U NJEMAČKOJ: Znate li što je “zajednica dobiti” i kakva sve prava imaju bračni partneri

Svatko tko stupi u brak bez bračnog ugovora automatski živi u takozvanoj tzv. zajednici dobiti. Ali koje su financijske implikacije? A koja su pravila u “zajednici dobiti”?

 

Doživotna veza u bračnim parovima nije uvijek predviđena da traje do kraja života. Prema pisanju portala za obiteljsko pravo “unterhalt.net”, stopa razvoda u Njemačkoj u 2019. bila je oko 36 posto. Skoro svaki treći brak poništi brakorazvodni sud.

Suprotno raširenom uvjerenju da brak automatski pretvara imovinu supružnika u zajedničku imovinu, imovina supružnika ostaje odvojena prema § 1363. stavku 2. BGB-a u zajednici stečene dobiti. Supružnici ostaju jedini vlasnici svoje imovine svo vrijeme života.

Dr. Britta Beate Schön, inače doktorica prava i pravnica, objasnila je za portal “Finanztip” da se to odnosi i na imovinu koju je jedan od dvoje supružnika stekao nakon braka, kao i na dugove koje jedan partner unese u brak. Uostalom, nijedan supružnik nije odgovoran za dugove drugoga.

Prema Članku 1363, stavak 2 Njemačkog građanskog zakonika, situacija je nešto drugačija ako imovina tijekom braka “poraste u vrijednosti”. Taj dobitak će biti uravnotežen nakon završetka “zajednice dobitka”. To znači da svatko tko naslijedi kuću prije ili nakon braka, na primjer, ostaje jedini vlasnik kuće. Jedino što treba podijeliti između supružnika je iznos povećanja vrijednosti koji kuća doživi tijekom braka. Ako oba supružnika posjeduju nekretninu, primjerice zato što zajedno kupuju nekretninu i zajedno potpisuju ugovor o kreditu, prema dr. Nice također oboje zajednički odgovorni za dug. Nastale financijske okolnosti moraju se u skladu s tim uravnotežiti nakon završetka zajednice dobiti.

Iako vlasništvo i upravljanje imovinom ostaju u rukama dotičnog partnera i ne prelaze u zajednicu, ne može se sve raditi s imovinom kako se kome prohtije. Prema Članku 1369 BGB, bračni parovi mogu raspolagati samo “predmetima bračnog kućanstva i obvezati se na takvo raspolaganje samo ako se drugi supružnik slaže”, čak i ako stvari pripadaju supružniku ili ih je partner sam platio. Dakle, ako želite prodavati vlastite kućanske potrepštine, potrebna vam je suglasnost partnera.

Osim toga, prema Članku 1365 BGB, potreban je pristanak partnera ako supružnik želi raspolagati imovinom u cjelini. Na primjer, ako supružnik posjeduje nekretninu, a nema drugu imovinu, ta se imovina ne smije prodati ili darovati bez pristanka partnera, kaže dr. Britta Schoen.

S druge strane, za transakcije nije potreban pristanak ako supružnik ima 15 posto manje imovine; s većom imovinom limit je 10 posto, kaže dr. Britta Schön.

Granica za veće bogatstvo je “bogatstvo veće od 250.000 eura”.

Zajednica stečene dobiti prestaje razvodom ili smrću. Supružnici unatoč braku ostaju jedini vlasnici imovine. Britta Schön, pak, objašnjava da jedan dio supružnika može od drugog dijela tražiti takozvano izjednačavanje dobiti, pod uvjetom da je jedan dio tijekom braka zaradio ili stekao manje imovine. Ovdje se uspoređuju početna i konačna imovina svakog partnera, manji dobitak se oduzima od većeg, a rezultat se prepolovljuje. Partner koji je mogao ostvariti manje bogatstva ima pravo na ovo izjednačavanje dobiti. Ovdje je važno napomenuti da su kapitalni dobici temeljeni na darovima ili nasljedstvima isključeni iz ove kalkulacije.

Nasljedstvo imovine stoga se ne uzima u obzir pri usklađivanju dobiti.

Fenix-magazin/MD

Pogledajte drugo

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA: Katolici pale drugu svijeću na adventskom vijencu – znate li njezino značenje?

Danas je druga nedjelja Došašća. Katolici pale drugu svijeću na adventskom vijencu, betlehemsku svijeću ljubavi. …