Hrvatska kulturna zajednicu u Wiesbadenu – Ogranak Matica Hrvatska održala je svoju tradicionalnu Božićnu zabavu .
Brojni članovi i prijatelji okupili su se u Domu kardinala Kuharića.
” 26 godina ispunjenih radom i zalaganjem članica i članova pokazalo se i u ovoj godini plodim”, istaknuo je u svom pozdravu Ivica Košak, predsjednik zajednice.
Rad i djelovanje Zajednice i ove godine dokumentiran je u časopisu Riječ. Ovogodišnji, jubilarni broj 50 , svjedoči o kulturnom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 92 stranice piše mlado i staro, pučkoškolci, sveučilišni nastavnici, znanstvenici. I tako nije bilo ni spontano, a niti slučajno da se na završnoj priredbi u ovoj godini dodijele priznanje suradnicima za postignute uspjehe u izobrazbi. Priznanje je primila Dr. Marijana Erstić, dugogodišnja suradnica redakcije Riječ, koja je ove jeseni hablitirala na Sveučilištu u Siegenu na temu: Ein Jahrhundert der Verunsicherung. Medienkomparatische Analysen/ Stoljeće nesigurnosti. Medijsko-komparatističke analize.
Marijana Erstić doprinosi u znanosti na području boljeg razumijevanja uvjeta i razvoja kulturno-društvenih ovisnosti razvoju hrvatske umjetničke i literarnog stvaralaštva u sučelju sa stranim kulturama – rekao je predsjednik Zajednice pohvalu.
Dr. Erstić, docentica na Svečilištu u Sigenu posebno je pozdravila pet bivših studenata Sveučilišta u Sigenu na predbožićnoj večeri u Hrvatske zajednici Wiesbadenu. Hrvatska kulturna zajednica– Ogranka Matice Hrvatske, aktivni je član u mreži Alumni portala u Njemačkoj: http://www.alumniportal-deutschland.org.
To je bio ujedno i povod da se predstavi i časopis Diagonal koji izdaje Sveučilište u Siegenu. U broju 37 tog časopisa za 2016. godinu, objavljena je i recenzija romana Olivas Garten autorice Alide Bremer.
Bilješka o predstavljanju te knjige u povodu Europskoga tjedna u Wiesbadenu, objavljena je u Riječi broj 48/49 za 2015. godinu.
Izuzetan uspjeh pokazala je i apsolventica Visoke škole u Idsteinu, Carmen Šljivić, a koja je ove jeseni završila studij fizioterapije. Carmen je Zajednici poznata i kao višestruka prvakinja – Judoka u pokrajini Hessen. Rođena 1992. godine u Wiesebadenu, ona ne pripada direktno drugoj generaciji hrvatskih migranata u Njemačkoj, već je dijete izbjeglica, koji su iz ratom zahvaćene BiH svoju novu domovini pronašli na obroncima Taunusa u Njemačkoj. Sportska karijera mlade Carmen, u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji Njemačke, naprasno je završena jednom povredom. Unatoč tome, njen optimističan doprinos zajedništvu obilježen je izjavom: Dobro raspoloženje je uvjet svake akcije.
Priznanje za uspješno položeni ispit za trenera licence C s težištem: Gimnastika za odrasle, primila je Vesna Ljiljanić. Ona je voditeljica radne grupe za samopomoć u Hrvatskoj kulturnoj zajednici. Ova radna grupa pod nazivom Kultur als Lebenshilfe/Kultura kao životni oslonac jeste jedinstveni primjer angažiranosti hrvatski migranata u Njemačkoj, a koje je priznato i registrirano u Povjerenstvu za zdravstvo /Gesundheitsamt u gradu Wiesbadenu.
Angažman Vesne Ljiljanić može se ocijeniti kao posebno požrtvovan. Ona, kao majka dvoje djece i sa zaposlenjem ispod njene kvalifikacije jedne diplomirane ekonomistice, pronalazi vrijeme i za dobrotvorni rad u Zajednici. A kolegicu Vesnu pamtimo i kao glavnu urednicu Riječi broj 44 za 2013. godinu, dodao je predsjednik Zajednice.
Redakcija Riječi otvorena je za dijalog i probleme svakodnevnog života u iseljeništvu, njegovim uzrocima i posljedicama za pojedinaca. Iako migracija ima prvenstvo uzroke jedne društvene i/ili gospodarske krize, ona otvara nove mogućnosti i donosi šanse osobnog napretka.
Pored priznanja, ispred Hrvatske kulturne zajednice, dobitnicama su uručeni likovni radove hrvatske umjetnice iz Wiesbaden Jele Šare.
Profesorica hrvatskog jezika i književnosti, ali u Njemačkoj zaposlena kao medicinska sestra, otkrila je prisutnima kako unutarnju potrebu za umjetničkim stvaranjem, smatra pozitivnom praksom za savladavanje sudbinskih iskušenja, predstavili se s recitalom pjesme Božić, koju je napisao pjesnik Tin Ujević 1919. godine. Prisjetimo se, rekla je Jela Šare, svih onih koji neće moći dočekati Božić, Blagdan mira, s porodicom u svojim toplim domovima.
Recital pjesma hrvatskih književnika Ive Kozarčanina i Vladimira Nazora, nadopunili su gospođa Ivana Livaić, nastavnica hrvatskog jezika i koordinatorica Hrvatske nastave u Hessenu te Marta Rimac, nastavnica i članica Zajednice.
Suradnja s Hrvatskom nastavom u Hessenu, a posebice s učiteljicom hrvatskog jezika Anom Kramarić, glavno urednicom Riječi, okosnica je uredničke koncepcije tog glasnika u izdanju Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu. Takva suradnja nije samo dobrodošla, nego i nužna, naglasila je koordinatorica nastave, gospođa Livaić. Hrvatska nastava, prema njezinom izlaganju, nije samo prenošenje poznavanja jezika nego i povijesti te zemljopisa Domovine.
Susret je obogaćen i izvedbom skladbe suradnice redakcije Riječ, Marijane Dokoza, dobitnice nagrade za pjesmu: Za tebe, dragi. Senad Ajanović, poznati kantautor i gitarist iz Frankfurta, napisao je skladbu na tekst ove nagrađene pjesme.
Susret je okončan ugodnim raspoloženjem kojemu je pridonijeli Rajko Radišić s harmonikom. Gospodin Radišić osjećao se ponukan, da kao počasni član Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu, na kraju susreta pozdravi okupljene: Kao počašćena osoba, izražavam najiskreniju zahvalnost instituciji, Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden, koja nad sobom nije poznavala nikakvog zemaljskog gospodara, nego je kroz 25 godina branila kulturnu slobodu i slobodu kulture, te uvala, štitila naše ljudsko i hrvatsko dostojanstvo.
A prigodni izbor pjesama, kao izvanredno izdanje časopisa Riječ olakšao je prisutnima da punim grlom prate glazbu koja je ne samo zadovoljila svačiji ukus nego i pokazala kako zajedništvo Hrvatica i Hrvata te hrvatskih državljana može biti ugodno, lijepo i korisno. Gosti ovog skupa pokazali su i nadregionalni karakter hrvatskog zajedništva jer tu su bili prisutni članovi kulturnih zajednica i društava iz Frankfurta, Montabaura, Rüsselsheima i Siegena. A uz njemačke goste u društvu su se našli i prijatelji slavenske kulture iz Republike Poljske.
Za Fenix Magazin/Ivica Košak