Nakon svog znatiželjnog posredničkog putovanja u Moskvu da vidi Vladimira Putina, bivši njemački kancelar Schröder se jedno vrijeme skrio od javnosti. Sada se vratio velikm intervjuom za New York Times, prenosi „dpa“.
Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder može zamisliti ostavku na mjesto ruskih energetskih tvrtki samo u jednom slučaju: kada ruski predsjednik Vladimir Putin isključi plin Njemačkoj i Europskoj uniji. U intervjuu za New York Times objavljenom u subotu kaže da ne očekuje takav scenarij. No, dođe li do toga, “onda bih dao ostavku”, dodaje Schröder ne navodeći izričito s kojeg mjesta.
Schröder kao posrednik
Schröder je predsjednik nadzornog odbora ruskog državnog energetskog diva Rosnefta i predsjednik odbora dioničara plinovodne tvrtke Sjeverni tok (Nord Stream). Također je i dalje upisan u nadležni trgovački registar kao predsjednik Upravnog odbora Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2 AG). U Njemačkoj ga žestoko kritiziraju jer se nije odvojio od svojih dužnosti unatoč ruskom napadu na Ukrajinu. Četiri podružnice njegove stranke, Socijaldemokrati (SPD), stoga su podnijele zahtjev za postupak isključenja Gerharda Schrödera iz SPD-a.
Schröder je bio blizak prijatelj s Putinom otkad je bio kancelar (1998. do 2005.). U svom prvom intervjuu od početka ukrajinskog rata jasno je dao do znanja da je još uvijek spreman iskoristiti ovaj dobar odnos za posredovanje između Rusije i Ukrajine.
-Mislim da je ovaj rat bio pogreška i uvijek sam to govorio. Mirovno rješenje mora se postići što je prije moguće, kazao je Schröder ističući kako je uvijek zastupao njemačke interese, prenosi “dpa”
Za golemim stolom u Kremlju
Koliko Putin ima povjerenje u Schrödera pokazuje tijek prvog pokušaja posredovanja bivšeg njemačkog kancelara. Schröder je otputovao u Moskvu u ožujku, dobra dva tjedna nakon početka rata, kako bi razgovarao s Putinom. Prema izvješću New York Timesa, ruski predsjednik ga je primio u Kremlju kao šefa države ili vlade. Poput Scholza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nekoliko tjedana ranije, razgovarao je u Kremlju s Putinom za onim već sada poznatim divovskim stolom dugim šest metara.
-Ono što vam mogu reći je da je Putin zainteresiran za okončanje rata. Ali to nije tako lako. Postoji nekoliko točaka koje treba razjasniti, otkrio je u razgovoru 78-godišnji Schröder.
Prema Schröderovim riječima, inicijativa za put u Moskvu potekla je s ukrajinske strane, a kontakt je ostvarila švicarska medijska kuća Ringier. Ukrajinski parlamentarac Rustem Umerov upoznao ga je s ukrajinskim stavovima na sastanku u Istanbulu prije puta u Moskvu. Nakon razgovora s Putinom uslijedio je još jedan sastanak s Umerovom, nakon čega je kontakt prekinut. Schröder je za New York Times rekao kako je spreman ponovno posredovati i razgovarati s objma stranama.
S Putinom razgovarao o nogometu
Prema pisanju njemačke dopisnice New York Timesa, koja se dva puta susrela sa Schröderom u njegovom rodnom gradu Hannoveru, bivši kancelar joj je pokazao fotografiju na mobitelu njegova posjeta Putinu u Sočiju na Crnom moru prošle jeseni, kada su ruski vojnici već marširali na ukrajinsku granicu. Putin je bio u hokejaškoj opremi, a Schröder u plavoj majici i sakou, obojica su bili nasmijani. Na pitanje o čemu su njih dvojica razgovarali, Schröder je odgovario da su razgovarali o nogometu.
Bivši kancelar se u dva razgovora s dopisnicom američkog lista ogradio od rata, ali ne i od Putina. Što se tiče masakra u kijevskom predgrađu Buča(Butscha), Schröder kaže: “To se mora istražiti.” Međutim, novinarka New York Times ga citira kada kaže kako ne vjeruje da su naredbe stigle od Putina, već s nižih razina.
Schröder se zalaže za održavanje odnosa s Rusijom unatoč agresije na Ukrajinu. “Ne možete dugoročno izolirati zemlju poput Rusije, ni politički ni ekonomski”, kaže on.
-Njemačkoj industriji su potrebne sirovine koje Rusija ima. Ne radi se samo o nafti i plinu, radi se i o rijetkim sirovinama koje se ne mogu lako zamijeniti, rekao je Schröder koji je u intervjuu branio i njemačku energetsku politiku posljednjih desetljeća, koja je zemlju učinila ovisnom o ruskom plinu.
Fenix-magazin/SIM/DPA
