Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt u nedjelju je nenajavljeno nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.
“Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, stoji u izjavi visokog predstavnika objavljenoj u večernjim satima na mrežnim stranicama njegova ureda (OHR). On dodaje da ta odluka ne utječe na provedbu rezultata izbora održanih u nedjelju.
Pojasnio je kako je svojom odlukom povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” te u nekim drugim presudama.
Također, sada prvi put osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda iz svih županija mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.
Ove odluke, kako je naveo Schmidt, imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora.
Potankosti izmjena potvrđene su na stranici OHR-a. Po njima, ubuduće će se federalni Dom naroda sastojati od tri kluba konstitutivnih naroda koji će umjesto dosadašnjih 17 činiti po 23 zastupnika dok će klub zastupnika nacionalnih manjina umjesto sedam ubuduće činiti 11 zastupnika.
Uz to će ubuduće kvalificiranu većinu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH činiti 11 umjesto dosadašnjih šest zastupnika iz nacionalnih klubova, a na taj se način daje jasna prednost zastupnicima koji u klubu Hrvata dolaze iz dijelova BiH s hrvatskom većinom.
Ukoliko prijedlog 11 zastupnika ne bi bio prihvaćen, tada bi se kvalificirana većina predlagatelja smanjila na sedam pa na četiri zastupnika.
Ranija odrednica po kojoj je šest zastupnika činilo kvalificiranu većinu za predlaganje nositelja izvršne vlasti otvarala je mogućnost da taj kontrolni paket dobiju i zastupnici iz reda Hrvata izabrani u Dom naroda s lista građanskih ali i bošnjačkih stranaka što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u strankama s hrvatskim predznakom.
Odlukom visokog predstavnika zapravo se provodi odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po žalbi Bože Ljubića kada je utvrđeno da Dom naroda nije dom županija pa nije nužno da iz svake od njih bude delegiran barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.
Schmidt je u svojoj izjavi istaknuo kako njegova odluka ni na koji način ne utječe na provedbu rezultata glasanja na izborima od 2. listopada ali i da se izborna reforma mora nastaviti.
“Ovo nije i ne može biti široka reforma izbornog zakona koju tek treba provesti”, naveo je Schmidt dodajući kako ostaje spreman u tom i osobno sudjelovati u predstojećem razdoblju.
Fenix-magazin/SČ/Hina
