BEČ – „Habsburška Dalmacija kao stjecište kultura“, naziv je izuzetno zanimljivog i dobro posjećenog predavanja koje je u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču održala prof. dr. sc. Smiljka Malinar iz Zagreba.
Predavanju je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
„Cilj mi je bio približiti situaciju u Dalmaciji za vrijeme Habsburške prve i druge uprave i djelomično za vrijeme Napoleonske uprave, između ta dva razdoblja, na etničkom, organizacijskom, administrativnom i kulturnom planu“, rekla je profesorica Malinar nakon predavanja. Istaknula je kako je dolazak Habsburgovaca u Dalmaciju značilo uključivanje ove tada zaostale pokrajine Mletačke Republike u strukture modenog društva.
„U prvom sam se koncentrirala na organizaciju školstva i upotrebu jezika za vrijeme Habsburške uprave i dominaciju talijanskog jezika“, dodala je predavačica. Napomenula je kako je trebalo čekati na pobjedu Narodne stranke na izborima za Pokrajinski parlament 1870. godine da bi se uveo hrvatski kao nastavni jezik u osnovne i srednje škole na području Dalmacije.
„Hrvatski u tom razdoblju prolazi kroz fazu emancipacije, od jezika koji nije dovoljno razvijen i nema dovoljno riječi i oblika da bi mogao služiti kao jezik novinstva do jezika opremljenog za sva područja izražavanja, što je postao tek krajem 19. stoljeća“, rekla je prof. Malinar.
Ukazala je i na činjenicu potpore tadašnje austrijske Uprave hrvatskom jeziku kao pokušaju uspostave „ravnoteže dominantnom talijanskom kulturnom elementu“, obzirom da talijanski i dalje dominira na području školstva i pisane kulture. Osvrnula se je i na stav Komisije za školstvo austrijske vlade 1816. godine da je talijanski univerzalan jezik u Dalmaciji, osobito među obrazovanim stanovništvom, a nastava na njemačkom jeziku fakultativna. O dominaciji talijanskog jezika u to vrijeme govori i činjenica da se i Habsburška administarcija u Dalmaciji služi prvenstveno talijanskim jezikom. Njemački od dalmatinske elite postaje postupno prisutniji kad dio dalmatinske inteligencije odlazi na studij u Beč i Graz.
„Glavni nositelji njemačkog jezika bili su činovnici i vojnici koji se školuju u bečkom Terezianumu, bez obzira iz kojeg su dijela Carevine bili“, dodala je predavačica.
U svom je predavanju navela je kako je hrvatski službeni jezik u upravi i sudstvu postao 1883. godine, a da je talijanski kao službeni jezik ukinut 1909. godine. Pobrojala je i niz ostalih važnih događaja i godina iz tog razdoblja kao primjerice 1897. kada je u Zadru osnovana prva hrvatska gimnazija, te 1973. i Razgovornu talijansku slovnicu, Historijsku geografiju Palestine, Njemačku palestru itd.
Prof. dr. Smiljka Malinar zahvalila je hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji na čelu s veleposlanicom dr. Vesnom Cvjetković i Hrvatskom institutu u Beču i predsjednici dr. Nevenki Petković na organizaciji predavanja, održanog u sklopu projekta „Beč kao magnet“.
“Ovakove inicijative doprinose boljem upoznavanju kultura, a smatram da je potrebno ukazati na doprinos Habsburških institucija poboljšanju uvjeta života I demokratizaciji života u tim pokrajinama, jer se premalo valorizira”, zaljučila je predavačica.
Predsjednica Hrvatskog institute dr. Petković, koja je uvodno pozdravila brojne Hrvate i njihove austrijske prijatelje, rekla je kako je projekt “Beč kao magnet”, središnji projekt ovog društva.
„Projekt se bavi hrvatskim jezikom i kulturom, i to dvojezično i interaktivno, uz pomoć akademika Radoslava Katičića i prof. Smiljke Malinar, a u njemu sudjeluju Hrvati i Austrijanci koji poznaju naš jezik ili s njime dolaze u doticaj“, istakla je dr. Petković, najavivši kako će se projekt, uz potporu hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nastaviti i slijedeće godine.
Fenix-magazin/Snježana Herek
