Influenceri i uspješni startupi inspiriraju mlade ljude: Više osnivača nego ikad prije mlađe je od 30 godina. Ovaj procvat među mladima povećava broj startupa u Njemačkoj.
Avantura startupa umjesto plaćenog posla: Samozapošljavanje doživljava ponovni porast među mladima. To pokazuje veliko istraživanje razvojne banke KfW, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Prema studiji, 40 posto osnivača u Njemačkoj bilo je mlađe od 30 godina u 2025. godini. To je rekordan udio, kao što je bio rekordan slučaj i 2024. godine.
Više od petine ovih mladih osnivača pokrenulo je svoje poslovanje odmah nakon završetka fakulteta.
Rekordo niska dob osnivača
Istodobno, prosječna dob osnivača pala je na rekordno niskih 34,2 godine u 2025. – nešto manje nego prethodne godine (34,4 godine).
„Njemački startup krajolik nastavlja se pomlađivati“, piše KfW. Za usporedbu, na početku tisućljeća prosječna dob bila je između 37 i 38 godina. Godine 2005. samo 24 posto osnivača bilo je mlađe od 30 godina. Međutim, starenje društva također igra ulogu: Kako je sve više starijih ljudi, koji su skloni izbjegavanju rizika i rjeđe pokreću tvrtke, udio mladih među osnivačima raste.
KfW Start-up Monitor provodi se svake godine od 2000. godine i pruža sveobuhvatan pregled poslovnih pokretanja. Godine 2025. Verian Institut je telefonski i online anketirao 50 000 ljudi. Osnivači uključuju ljude koji postaju samozaposleni s punim ili nepunim radnim vremenom, slobodnjaci ili komercijalno, putem pokretanja novog posla, ulaganja ili akvizicije.
Samozapošljavanje nema najbolji ugled
“Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji potrebni su kreativni i hrabri poduzetnici”, rekao je glavni ekonomist KfW-a Dirk Schumacher. Oni donose inovacije i izazivaju etablirane tvrtke. Ali samozapošljavanje nema najbolji ugled u Njemačkoj.
Poduzetnički duh je također veći među mladima nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini. Na pitanje bi li radije bili zaposleni ili samozaposleni, bez obzira na svoje osobne okolnosti, 36 posto ispitanika mlađih od 30 godina reklo je da bi radije bili samozaposleni. Tijekom pandemije COVID-19 2020. godine, ta je brojka iznosila 30 posto.
Međutim, poduzetnički duh je već bio veći među mlađima početkom 2000-ih: Tada je polovica onih mlađih od 30 godina smatrala samozapošljavanje privlačnijim od plaćenog posla.
Influenceri i uspješni startupi kao uzori
“S jedne strane, mnogi mladi ljudi, posebno, izloženi su uspješnim osnivačima putem medija, bilo da su to startup poduzetnici ili influenceri, koji služe kao uzori za samozapošljavanje”, kaže Schumacher.
“S druge strane, u Njemačkoj se osniva puno manje tvrtki u usporedbi s prošlošću.” Kao rezultat toga, ljudi imaju manje kontakta sa samozaposlenima, a uzori u njihovoj neposrednoj okolini nedostaju.
Sveukupno, broj osnivača porastao je na 690.000 u 2025. – u odnosu na 585.000 prethodne godine. Razlog je bio porast broja pokrenutih tvrtki s nepunim radnim vremenom, jer mnogi ljudi žele dopuniti svoje prihode tijekom ekonomske krize.
Mnoge tvrtke traže nasljednike
U 2025. godini bilo je otprilike 483.000 pokrenutih tvrtki s nepunim radnim vremenom, dobra četvrtina više nego u 2024. (382.000). Nasuprot tome, broj pokrenutih tvrtki s punim radnim vremenom gotovo se nije promijenio.
Od početka tisućljeća broj pokrenutih tvrtki u Njemačkoj značajno je opao; primjerice, 2002. godine bilo ih je oko 1,5 milijuna. Schumacher je rekao da je razlog tome starenje stanovništva, ali i snažno tržište rada dugi niz godina, koje je mnogima nudilo atraktivne i stabilne poslove.
Međutim, mnoge tvrtke očajnički traže nasljednike. Stoga bi ne samo više ljudi trebalo razmisliti o pokretanju vlastitog posla, već bi „značajno više njih trebalo razmisliti i o preuzimanju postojeće tvrtke“, prenosi dpa.
Ministarstvo otvorilo pozive vrijedne 15 milijuna eura
Hrvatski startupovi, mala i srednja poduzeća te razvojni timovi uskoro se mogu prijaviti na dva nova poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) u okviru DIGIT projekta ukupne vrijednosti od 15 milijuna eura.
Cilj je potaknuti razvoj inovacija, istraživanja i novih tehnologija u Hrvatskoj, a poseban naglasak je stavljen na uključivanje žena u inovacijski i tehnološki sektor,
Riječ je o pozivima VALID i SPARK, koji su dio projekta DIGIT – Digitalne, inovativne i zelene tehnologije – jednog od najvećih nacionalnih programa usmjerenih na razvoj inovacijskog i istraživačkog ekosustava. Projekt DIGIT Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih provodi uz potporu Svjetske banke, a ukupna vrijednost projekta iznosi 106 milijuna eura.
Ojačati hrvatski istraživački i inovacijski sustav
Ovim projektom želi se ojačati hrvatski istraživački i inovacijski sustav kroz ulaganja u primijenjena istraživanja, eksperimentalni razvoj, suradnju znanosti i gospodarstva te razvoj digitalnih i zelenih tehnologija.
Poziv VALID (Validation of Social Innovations by Startups) vrijedan je pet milijuna eura i namijenjen startupovima, odnosno mikro i malim poduzećima starima do pet godina. Cilj poziva je pomoći mladim tvrtkama koje imaju inovativnu ideju, proizvod ili tehnologiju za rješavanje društvenih izazova, ali im nedostaju sredstva za razvoj prototipa, testiranje, validaciju ili pripremu za izlazak na tržište.
Istovremeno je otvoren i poziv SPARK (Support Program for Applied Research and Knowledge) ukupno vrijedan deset milijuna eura. Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima koja žele ulagati u istraživanje i razvoj novih proizvoda, tehnologija ili procesa.
Za projekte od 80 do 300 tisuća eura bespovratnih sredstava
Od svih projekata traži se doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz razvoj digitalnih ili zelenih tehnologija ili procesa, u fazi kada projekt još nije dovoljno razvijen za komercijalizaciju ili standardne modele ulaganja.
U okviru oba poziva moguće je ostvariti od 80 tisuća do 300 tisuća eura bespovratnih sredstava. Prijave za poziv VALID zaprimaju se od 8. lipnja, dok prijave za poziv SPARK započinju 15. lipnja. Oba su poziva otvorena do početka rujna.
“Kroz VALID i SPARK želimo otvoriti prostor upravo onim projektima koji imaju kvalitetnu ideju, znanje i razvojni potencijal, ali se nalaze u fazi kada im je potrebna dodatna podrška kako bi napravili sljedeći iskorak“, izjavila je Ana Varjačić, načelnica Sektora za programe i projekte Europske unije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Poseban naglasak stavljen je i na uključivanje žena u inovacijski i tehnološki sektor. Prema europskim podacima, žene čine gotovo polovicu istraživača u Hrvatskoj, no njihova je zastupljenost i dalje manja u poslovnom i poduzetničkom sektoru istraživanja i razvoja.
“Želimo jasno poslati poruku da hrvatski inovacijski sustav treba veći broj žena u tehnološkim, razvojnim i istraživačkim projektima”, dodala je Varjačić.
Fenix-magazin/SIM/dpa/Hina
