Rusija se nalazi pred mogućim gubitkom velikog djela svojih nekretnina u Austriji. Nakon sudske presude, Putinu sada prijeti eksproprijacija, izvijestio je austrijski dnevni list “Der Standard”, čije pisanje prenosi i “Heute”, te drugi domaći mediji.
Iz Beča piše Snježana Herek

Riječ je uglavnom o nekretninama koje su prvotno bile u vlasništvu Sovjetskog Saveza, a 2009. godine vlasništvo je preneseno na Rusku Federaciju.
Kako navode mediji, razlog eksproprijacije je zahtjev za ovrhu ukrajinskog energetskog koncerna Naftogaz, koju je potvrdio bečki Okružni sud, u središtu Beča.
Pozadina je, kako navodi “Der Standard”, odluka Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu, kojom je ukrajinskom Naftogazu 2023. godine, za gubitke nakon ruske aneksije Krima, dodijeljeno oko 4,3 milijarde eura odštete.
List ističe kako se presuda o ovrsi može takođe izvršiti i u Austriji.

Kako piše “Der Standard”, Naftogaz govori o preko 20 ruskih objekata u ukupnoj vrijednosti od 120 milijuna eura, koji bi se mogli prodati na dražbi.
Izuzetak su diplomatske zgrade u Beču, kao primjerice rusko Veleposlanstvo u Reisnerstraße, Trgovinska misija, Kulturni institut, te Generalni konzulat Ruske Federacije u Salzburgu, koje su isključene od prodaje.
U svakom slučaju sudskom je odlukom pogođeno više ruskih nekretnina u Beču.
Prema istraživanju Austrijske novinske agencije (APA), radi se, prije svega, o stambenim kompleksima, koje su već desetljećima koristili prvo sovjetski, a kasnije ruski diplomati.
Riječ je o stanovima u Beču, u ulici Technikerstraße ( 4. bečki stambeni okrug Wieden), Schiffmühlenstraße (22. bečki stambeni okrug Donaustadt), Sternwartestraße, Gentzgasse i dr. Heinrich-Maier-Straße (18. bečki stambeni okrug Währing).
Isti izvor navodi kako su u zemljišne knjige u Beču, upisane i manje nekretnine u ruskom vlasništvu, poput napuštenog Ureda ruske novinske agencije TASS u Großen Neugasse u 4. bečkom stambenom okrugu Wieden.
Sva navedena imovina potječe iz sovjetskog vlasništva, koje je nakon raspada SSSR-a 1991. godine, prešla na Rusiju kao državu sljednicu, prema međunarodnom pravu.
Daljnjih 14 bivših sovjetskih republika iskoristile su slabljenje Sovjetskog saveza i naposljetku postale neovisne države, navodi “Der Standard”.
Sada je na potezu Austrija, koja mora odlučiti, hoće li ili neće krenuti u izvršenje ovrhe i eksproprijaciju ruske imovine.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek