Odluka Komisije za minimalnu satnicu ulazi u svoju odlučujuću fazu. Očekuje se da će ovog mjeseca odbor, sastavljen od tri predstavnika poslodavaca i tri predstavnika sindikata, odlučiti o sljedećem povećanju minimalne satnice u Njemačkoj.
No, dok su sindikati i Vlada prvenstveno usredotočeni na politički postavljeni cilj od 15 eura, predstavnici velikih uslužnih djelatnosti sada masovno upozoravaju na uzbunu. Inzistiraju na tome da se uzmu u obzir opći trendovi plaća i sve veći rizik od smanjenja broja radnih mjesta.
Nakon trgovačkih udruženja, sada je alarm upalila i udruga iz industrije paketa i logistike. U zajedničkom pismu daju prognozu, na temelju izračuna tvrtki članica: “S povećanjem od 150 eura neto za svakog nekvalificiranog radnika, izgubit će se do 30 posto radnih mjesta.”
Povećanje minimalne satnice na 15 eura premašilo bi ovaj prag. Prema ovoj analizi, troškovi rada približavaju se točki u kojoj se profitabilnost poslovanja, na primjer u sortirnim centrima, može osigurati samo radikalnom automatizacijom. Međutim, to će lišiti niskokvalificirane radnike mogućnosti početne razine i povećati dugoročnu nezaposlenost.
Minimalna satnica raste više od kolektivno dogovorenih plaća
Autori rada, koji također sadrži jasnu predanost minimalnoj plaći, su Savezna udruženja za cestovni prijevoz, logistiku i odlaganje otpada (BGL), Logistika paketa i ekspresne dostave (BPEX), Špedicija i logistika (DSLV) te Samostalna logistika i otpremnici (BWVL).
Minimalna satnica “štiti od iskorištavanja i snižavanja plaća te stoga – ako se učinkovito prati – doprinosi poštenoj konkurenciji”, pišu. Međutim, da bi se to dogodilo, donja granica plaće mora pratiti opće trendove plaća.
Do sada je to bio suprotan slučaj, kako rad ilustrira koristeći službene podatke: Dok su kolektivno dogovorene plaće porasle u prosjeku za oko deset posto od početka desetljeća, zakonska minimalna satnica porasla je za 34,9 posto; s 9,50 eura u proljeće 2021. na trenutnih 12,82 eura.
Samo jednom, 2024. godine, minimalna satnica porasla je, za 3,4 posto, nešto sporije od prosječne kolektivno dogovorene satnice, pišu njemački mediji.
CDU/CSU i SPD u svom su koalicijskom sporazumu opisali povećanje na 15 eura u 2026. kao “dostižno”, čime su neizravno izvršili pritisak na Komisiju. Istovremeno su formulirali cilj da se minimalnom satnicom “doprinese povećanju kupovne moći”.
Međutim, prema mišljenju logističkih udruga, to se ne može postići od strane Komisije, već samo poreznom i nametnutom politikom. Izračunavaju da bi povećanje bruto minimalne satnice od 17 posto, s 12,82 na 15 eura, neto doseglo najviše devet posto radnika.
Maloprodaja upozorava, Verdi proturječi
Sindikat maloprodaje također upozorava na ozbiljne probleme za gospodarstvo i zapošljavanje u svjetlu rezolucije o minimalnoj satnici. Industrijska udruga HDE nedavno je upozorila da sektor više ne može podnijeti daljnje povećanje troškova zbog “uskih marži i ograničenih rezervi”.
Citirala je nedavno istraživanje koje pokazuje da dvije trećine trgovaca razmatra smanjenje broja zaposlenih ako minimalna satnica značajno poraste. Predsjednik HDE-a Alexander von Preen zahtijevao je da je “nulto povećanje satnice” zapravo potrebno.
Sindikat Verdi, koji je također zastupljen u Komisiji za minimalnu satnicu, ljutito je reagirao. Njegova članica odbora Silke Zimmer optužila je trgovinsku udrugu da ne želi “pravedno kompenzirati” radnike.
Razlog smanjenja broja zaposlenih nisu visoki troškovi rada: “Niske plaće uzrokuju odlazak sve većeg broja radnika u maloprodajnom sektoru”, rekla je Zimmer.
Fenix-magazin/SČ
