Prva njemačka autocesta otvorena je prije točno 90 godina, u subotu 6. kolovoza 1932. Vrpcu je prerezao Konrad Adenauer, tadašnji gradonačelnik Kölna, a nakon rata dugogodišnji kancelar.
Današnja Autocesta 555 od Kölna do Bonna puštena je u promet nekoliko mjeseci prije dolaska Adolfa Hitlera na vlast, ali su se njemačke “autoceste” još dugo nakon Drugog svjetskog rata smatrale “Führerovim cestama”, piše dpa.
Tijekom 15 godina koliko je bio gradonačelnik Kölna, Adenauer je realizirao mnoge velike projekte, među kojima su sajam na kojem je danas sjedište RTL televizije, poznati viseći most preko Rajne i tvornica Ford. No, kako je već tada naslutio, autocesta je nešto posebno i revolucionarno, s dometom daleko izvan njegova rodnog grada.
“Ovako će izgledati ceste budućnosti”, prognozirao je konzervativni političar na otvaranju. “Nadam se da će ušteda vremena i pogodnost vožnje do Rajne i njezinih prekrasnih krajolika privući nove prijatelje iz zemlje i inozemstva.”
Zašto se onda uz njemačke autoceste u javnosti veže još jedno ime?
Vjerojatno je najdugovječnija nacistička legenda ta kako je Adolf Hitler gradnjom autoceste povukao stotine tisuća nezaposlenih s ulica.
Ministar propagande Joseph Goebbels tvrdio je da je Führer na tu ideju došao još 1923. godine. Tada je bio u zatvoru, nakon neuspjelog pokušaja puča.
Osim što je napisao pamflet koji je postavio okvir za užas holokausta i rata, u zatvoru je, prema Goebbelsu, “preko koljena raširio kartu naše domovine i na njoj nacrtao autoceste svog Reicha”.
Naime, do dolaska na vlast 1933. nacisti su bili glasni protivnici autocesta, uostalom kao i većina tadašnjih političkih stranaka u zemlji.
U Weimarskoj republici postojao je gotovo konsenzus da su automobilske ceste luksuz samo za 10.000 najbogatijih. Prosječna osoba si, naime, nije mogla priuštiti automobil.
Zašto bi onda država trošila basnoslovne novce na cestovnu mrežu, kad ionako većina putuje vlakom?
Međutim, cestovni promet se ubrzano razvijao. Broj registriranih vozila utrostručio se od 1924. do 1929. godine.
Nesreće na seoskim cestama bile su česte na cestama neadekvatnim za nove uvjete, objašnjava Ulrich Soénius, direktor Ekonomskog arhiva Rajne-Vestfalije u Kölnu.
To i ne čudi jer su istim cestama nekada prolazili kamioni, automobili, konjske zaprege, biciklisti i pješaci.
Tako je bilo i na staroj cesti Köln-Bonn, gdje je promet bio najveći u Njemačkoj. Tamo su išla sva teretna vozila sa sjevera na jug i obrnuto, a s njima su na vikend u dolinu Rajne dolazili i turisti iz Ruhrskog područja, Düsseldorfa i Kölna, rekao je Senius.
Usporedo s prometom, jačali su i zahtjevi da se cesta proširi i odvoji samo za motorna vozila.
Autocesta je dovršena usred svjetske gospodarske krize, a sa stanovišta planera to je bila prednost jer su ljudi praktički bili prisiljeni na mukotrpan i jeftin rad.
Tako je 5.540 ljudi, bez bagera i pokretnih traka, započelo izgradnju Autobahna – automobilske trake, na njemačkom. “Izgradnja od listopada 1929. bila je čisti ručni rad”, rekao je operater autoceste, Autobahn GmbH (Autobahn).
Na kraju je prva autocesta izgledala gotovo isto kao i danas – s četiri trake, potpuno ravna i bez raskrižja.
Projektanti su postavili standarde: nagibi su do danas ostali mali, dopušteni radijus zavoja je velik, a kolnik je blago nagnut u stranu kako bi kišnica mogla otjecati.
Zaštitne ograde i rasvjeta također su stigli kasnije. Između trakova u suprotnom smjeru nije bila samo bankina – u početku ih je dijelio drugi, široki trak, koji se često zlorabio za pretjecanje.
Odmah po dolasku na vlast, nacisti su Adenauerovu autocestu proglasili seoskom cestom, čime su otvorili vrata slavljenju Hitlera kao izumitelja autoceste.
Savezna autocesta A555 i danas se smatra prvom u Njemačkoj. Ni to, doduše, nije posve točno, kaže Senius.
“Službeno je ta ruta proglašena autocestom tek 1959. godine. Prilikom otvaranja 1932. godine opisana je kao ‘cesta bez raskrižja za motorna vozila’.” Naime, 555 je otvorena prije nego što je izmišljena riječ autocesta.
Fenix-magazin/MMD/DPA
