Hrvatsko izaslanstvo predvođeno veleposlanikom Republike Hrvatske u Austriji Danielom Glunčićem sudjelovalo je u nedjelju, 10. svibnja, na središnjoj međunarodnoj komemorativnoj svečanosti u povodu 81. obljetnice oslobođenja bivšeg koncentracijskog logora Mauthausen u Gornjoj Austriji, izvijestilo je danas poslijepodne hrvatsko Veleposlanstvo u Beču.
Piše: Snježana Herek
Isti izvor navodi kako je ovogodišnja komemoracija održana pod geslom „Počinitelji u nacionalsocijalizmu”, kojom se je “željelo ukazati na ulogu desetina tisuća muškaraca i žena koji su na različitim razinama i s različitih pozicija sudjelovali u logorskoj ubilačkoj mašineriji Mauthausena”.
U izvješću stoji da je komemorativna svečanost započela mimohodom i polaganjem vijenaca kod središnjeg spomenika žrtvama holokausta.
“U ime Veleposlanstva Republike Hrvatske vijenac su položili veleposlanik Daniel Glunčić, u pratnji hrvatskog vojnog izaslanika u Austriji Maria Pavlaka i pripadnika Počasno zaštitne bojne, te opunomoćenog ministra u Veleposlanstvu RH u Beču Josipa Špoljarića.
Hrvatskom izaslanstvu pridružili su se i predstavnici hrvatskih udruga u Gornjoj Austriji – Hrvatske zajednice Gornje Austrije i KUD “Tkanica”.
Prije toga hrvatsko je izaslanstvo, kod spomen ploče ubijenim hrvatskim žrtvama, koju je Republika Hrvatska postavila 2001. godine uz vanjski zid logora, odalo počast polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća.
Dio programa prije središnje ceremonije bio je posvećen i Ukrajini pred čijim su spomenikom za žrtve nacionalsocijalizma u logoru Mauthausen veleposlanici stranih zemalja akreditirani u Austriji, među njima i hrvatski veleposlanik Glunčić odali počast.
Nakon toga, hrvatski veleposlanik Glunčić zapalio je i svijeću ispred spomenika židovskim žrtvama holokausta”, stoji u priopćenju.
Središnjoj međunarodnoj komemoraciji, koju organizira Mauthausen komitet Austrije (MKÖ), u suradnji s Comité International de Mauthausen (CIM) i Austrijskom zajednicom logoraša (ÖLM), tradicionalno su nazočili i predstavnici austrijske Vlade i lokalnih vlasti, te brojne domaće i međunarodne organizacije, organizacije mladih, kao i izaslanstva brojnih diplomatska predstavništva u Austriji. Sva izaslanstva bila su službeno najavljena i pozdravljena na svom materinskom jeziku.
Bivši koncentracijski logor Mauthausen osnovan je 1938. godine, a u sedam godina postojanja u njemu je bilo zatočeno oko 200.000 ljudi, od čega je njih oko 100.000 ubijeno. Među zatočenicima stradalo je i oko 200 hrvatskih građana.
Zadnje likvidacije izvršene su neposredno pred oslobađanje logora od strane američkih snaga, 05. svibnja 1945. godine.
U logoru Mauthausen, koji je sa svojih 49 ispostava glasio za jedan od najzloglasnijih nacističkih logora u Drugom svjetskom ratu, stradali su pripadnici 72 nacije i različitih narodnosnih i drugih društvenih skupina.
Prema izvješću hrvatskog Veleposlanstva u Beču, u subotu 9. svibnja je veleposlanik Daniel Glunčić, u pratnji vojnog izaslanika, pukovnika Maria Pavlaka, pripadnika Počasno zaštitne bojne, te opunomoćenog ministra u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Josipa Špoljarića, nazočio i komemoraciji žrtvama nacističkog režima na spomen-području nekadašnjeg koncentracijskog logora Gusen.
“Hrvatsko izaslanstvo položilo je vijenac i zapalilo svijeću pred spomen pločom u čast poginulih hrvatskih zatočenika, koja je na inicijativu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, postavljena 2025. godine.
Nekadašnji kompleks logora Gusen ubraja se među najsurovije i najsmrtonosnije logorske sustave nacističke Njemačke. Obuhvaćao je tri logora – Gusen I, II i III, te široku mrežu kamenoloma, radnih pogona i podzemnih tvornica oružja, među kojima se ističe golemi kompleks Bergkristall.
Od oko 70.000 zatočenika iz gotovo 30 zemalja, više od 37.000 izgubilo je život u nehumanim uvjetima prisilnog rada, gladi i nasilja.
Među njima je bilo i više od 250 hrvatskih zatočenika, iako je točan broj teško utvrditi jer su mnogi evidentirani pod drugim nacionalnim oznakama, ovisno o transportima”, navodi se u priopćenju Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
