Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u nedjelju u Bugojnu na obilježavanju tužne 32. obljetnice zločina i progona Hrvata Bugojna i bugojanskog kraja od strane Armije BiH.
Nakon polaganja vijenaca, izaslanstvo je posjetilo župnu kuću sv. Ante, gdje ih je primio župnik fra Jure Šekerija. Potom je u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu služena sveta misa za sve poginule, nestale i odvedene Hrvate Bugojna, u znaku zajedničke molitve, pijeteta i nade. Svetu misu je predvodio fra Nikica Vujica, a u koncelebraciji su sudjelovali fra Jure Šekerija i fra Drago Blažević.
U svojstvu izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Grlić Radman je naglasio važnost suočavanja s istinom o ratnim zločinima počinjenima nad Hrvatima Bugojna.
-Bilo je nezamislivo da Hrvati ovoga kraja, koji su stoljećima živjeli na ovim prostorima, na pragu 21. stoljeća bivaju protjerani iz svojih domova. Od prijeratnih 16 tisuća Hrvata, dosad se koliko se zna vratilo svega njih oko dvije tisuće. To je poražavajuće, jer treba vratiti i onaj život kakvog ga i ja pamtim kad sam kao mlađi dolazio u ovaj kraj odakle je i moj otac. Sjećam se tolerantnog života u Bugojnu u kojem su svi narodi živjeli poštujući jedni druge, i vjerski i nacionalno. Sjećam se i ulica koje su nosile nazive po hrvatskim piscima. Sada toga nema, rekao je Grlić Radman dodajući kako danas svjedočimo raznim incidentima oskrnavljenja hrvatskih nacionalnih i vjerskih simbola kako u Bugojnu tako i u BiH.
Također je rekao kako već šest godina, koliko je ministar, dolazi u Bugojno te da bi volio vidjeti veći oblik povratka Hrvata te vraćanju prava hrvatskom narodu u Bugojnu, kao i oštrijem suzbijanju svakog oblika mržnje i netolerancije prema povratnicima u Bugojno.
-Ključ uspostave nacionalnog povjerenja je na istini i pravdi, ali i na uzajamnom poštovanju, rekao je šef hrvatske diplomacije podsjećajući kako je u Bugojnu u zadnjem ratu ubijeno i nestalo 311 civila i branitelja.
– Da se takvi zločini više nikada ne bi ponovili, nužno je suočiti se s prošlošću. Obitelji žrtava još uvijek žive s neizvjesnošću i boli zbog sudbina svojih najmilijih. One zaslužuju istinu i barem neku vrstu zadovoljštine. Zato je, u ime istine, pravde i međusobnog poštovanja, ključno rasvijetliti ove zločine te identificirati i kazniti njihove počinitelje i nalogodavce, zaključio je hrvatski ministar vanjskih poslova dodajući:
-Institucije BiH moraju uložiti velike napore kako bi se rasvijetlili ti slučajevi i kako bi se kaznili zločinci, izvršitelji, ali prije svega i nalogodavci. Mislim da je to u interesu svih nas, jer su to i civilizacijske, a na koncu to su europske vrijednosti, istaknuo je hrvatski ministar dodajući kako obitelji žrtava imaju pravo na istinu i zadovoljštinu.
Vlada Republike Hrvatske ostaju predane političkoj ravnopravnosti i ustavnom statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini te uz one koji žive u Bosni i Hercegovini ili se žele vratiti u Bosnu i Hercegovinu i doprinijeti njezinom euroatlantskom putu, naglasio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Tijekom obraćanja u sklopu komemorativnog programa, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović istaknula je kako je 32. obljetnica stradanja bugojanskih Hrvata bolna uspomena koja dodatno dobiva na težini zbog činjenice da ni nakon više od tri desetljeća zločini nad Hrvatima Bugojna nisu procesuirani.
„Možda je danas i najvažnija poruka da se od svih institucija Bosne i Hercegovine očekuje da konačno zaživi vladavina prava i da do kraja godine okončamo procese u kojima će obitelji žrtava dobiti svoju zadovoljštinu“, poručila je Filipović.
Predsjednik Udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić istaknuo je kako se i 32 godine nakon progona Hrvata iz Bugojna s istog mjesta ponovno proživljavaju bol i tuga, upozorivši da se ključna pitanja još uvijek ne rješavaju.
„Postupak protiv najodgovornijih za zločine nad Hrvatima Bugojna pred Sudom BiH ušao je u završnu fazu i nadamo se da će do kraja godine uslijediti zaslužena i pravedna presuda. No, pravo pitanje ostaje – kada će oni koji znaju gdje su posmrtni ostaci petnaest naših nasilno odvedenih i likvidiranih sugrađana konačno progovoriti?“
Zelić je naglasio kako Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda, imaju pravo na svoj jezik, svoje ulice, ali prije svega – pravo na dostojanstven pokop nestalih.
Fenix-magazin/SIM/S.I. Mandić
