Na današnji dan, 28. kolovoza 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.
Bio je to odgovor političkog vrha Hrvata (HDZ BiH) i hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) na srpsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala je iz nužne potrebe za Hrvate u BiH, u kontekstu raspada bivše države i same pozicije BiH u to vrijeme.
Dramatični dani
Napadom na jugo-srpske vojske hrvatsko selo Ravno i stavom Alije Izetbegovićem da to nije “njihov rat”, bilo je jasno da se Hrvati moraju sami organizirati za obranu. Tako su samoorganiziranjem postrojbi i u tijeku obrane utemeljivali hrvatske zajednice Posavina, Herceg Bosna, Središnja Bosna, Usora i Vrhbosna. Bili su to dramatični dani kako za BiH tako i za Hrvate koji žive u njoj.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna ustrojava 8. travnja 1992. Hrvatsko vijeće obrane (HVO). HVO je imao ključnu ulogu u obrani i oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995. te u pripremi Vojno-redsrstvene operacija Oluja kojom je skršena srpska vojna pobuna u Hrvatskoj.
HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH. Ustupkom tadašnjih hrvatskih čelnika iz Hrvatske i BiH, Hrvatska Republika Herceg-Bosna prestala je s djelovanjem potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. godine.
Povijesni događaji
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.
U Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu tada su ušle mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine u kojima su živjeli Hrvati: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac, Ravno i Neum), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Povijest će pamti kako je HVO branio prostore gdje su većinski živjeli Hrvati u BiH. A tamo gdje nije bilo HVO-a hrvatski narod nije ni opstao.
Tomu možda i najbolje svjedoči izjava general Željko Glasnović, zapovjednik snaga Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) u sklopu Hrvatskih snaga koje su 1995. godine izvele oslobodilačku operaciju Oluju, kad je rekao kako bi bez HVO-a Hrvatska danas izgledala kao Cipar, a Bosna i Hercegovina ne bi postojala.
Fenix-magazin/SIM/Priredio: Ivan Matić
