Zbirka priča o crnoj kronici i tamnoj strani Dalmacije naslova “Dalmacija noir”, izdana u nakladi Panacea, predstavljena je u petak u Zadru u sklopu Festivala kratke priče (FEKP).
Riječ je o projektu udruge Zadarski pisci (ZaPis) koji okuplja 15 autora.
“Dalmacija nije samo plavetnilo neba i mora, blještavilo sunca i plaža, hedonizam spize i vina s opijajućim mirisima Mediterana, sa zvučnom kulisom cvrčaka i galebova. Dalmacija ima i svoju tamnu stranu, svoj noir, kojeg se u ovoj zbirci dohvatilo 15t pisaca kako bi zapisali svoje priče u žanru koji na vidjelo iznosi i dalmatinsku crnu kroniku”, napisala je urednica Marina Vujčić.
Autorica priče “Zovem u vezi špahera” Lada Vukić kazala je da je ideju za zbirku zajedno s Ivom Pejković osmislila na temelju drugih zbirki. “Paralelno smo Iva i ja čitale knjige ‘Istanbul noir’ i ‘Rim noir’ pa smo zaključile da bi valjalo napraviti i ‘Dalmaciju noir’ jer ima u Dalmaciji dovoljno tame”.
Dodala je da je njena priča utemeljena na stvarnome događaju. “Volim kad mi priča dođe spontano. Pola toga što sam napisala u priči bilo je istinito, no dodala sam i ja neke svoje detalje”, rekla je.
Iva Pejković, autorica priče “Sirena”, koja počinje dolaskom na otok gdje se odmah pojavljuje leš, kazala je da “voli kad priča počne naslovom iz crne kronike” te da inspiraciju crpi iz “pročitanoga i pogledanog”. “Puno čitamo, ne razgovaramo puno o pročitanome, ali upijamo domaće i strane autore koje volimo”.
Crnilo uz notu mediteranskog humora, suptilnu ironiju i neizbježni dišpet
Dalmatinski mračni portuni, groblja, neosvijetljene kalete i užareni maslinici poprišta su laži, prijevare, zločina, tjeskobe i nesretnih okolnosti. Krvnici i žrtve regrutirani su iz istog zbora autodestruktivnih i izgubljenih pojedinaca, a u trpkom proznom koktelu od netipičnih inspektora i tipičnih Dalmatinaca prepoznat ćemo note mediteranskog humora, suptilne ironije i neizbježnog dišpeta, prema riječima urednice Marine Vujčić.
Priča Želimira Periša “Pozdrav iz Dalmacije” prva je priča u zbirci, a Vujčić kaže da ju je za prvu izabrala upravo zato što se odvija tijekom dana te objasnila kako je organizirala zbirku.
“Želimirovu sam priču stavila na početak knjige, jer je to jedina priča koja se događa ‘po zvizdanu’, što nije karakteristično za noir, činilo mi se zanimljivim da knjiga koja se tako zove počinje s pričom koja se odvija po danu. Redoslijed priča intuitivan je, pokušala sam slijediti ritam svoga čitanja, nastojala sam da bude redoslijed koji bi meni, a pretpostavljam i drugima, u čitanju odgovarao”.
Marina Vujčić istaknula je da je knjiga “blagonaklona prema ženama”.
“Filmski noir sredine prošloga stoljeća uvijek u priči ima manipulativnu fatalnu ženu koja je kriva za jad i nesreću koja se događa junacima, a u ovoj knjizi toga nema. Junaci stradavaju zbog vlastite gluposti i nepromišljenosti. To je bitna odlika ove knjige, ovaj noir preispituje tamnu stranu društva, a ne vještičju prirodu žene”, kazala je.
Knjiga je dostupna u većini hrvatskih gradova, poručio je Frane Herenda iz izdavačke Panacea. “Knjiga je prisutna u osamdesetak knjižara u Hrvatskoj, bila je u knjižarama prije nego li smo je mi vidjeli. Knjiga je sad u svakome gradu u Hrvatskoj, pa vas lijenost ne može spriječiti da ju nabavite”.
Herenda je ujedno i autor priče “Crni kim i trava”, u kojoj je spojio svoju farmaceutsku struku s književnošću.
Autori čije su priče uvrštene u zbirku su Želimir Periš, Maša Kolanović, Jurica Pavičić, Ana Vidov, Lada Vukić, Marija Zekanović, Frane Herenda, Ivica Perinović, Mirjana Mrkela, Robert Nezirović, Iva Pejković, Igor Eškinja, Veronika Santo iz Italije, Mirko Jamnicki Dojmi i Marijana Dokoza iz Njemačke.
Priče prate fotografije zadarskih fotografa Aleksandra Bonačića, Adrijane Vidić, Jerolima Vulića, Tihomira Franova i Kažimira Markulina.
Razgovor s autorima moderirao je književnik i fotograf Edi Matić.
Fenix-magazin/MD/Hina
