„Žena i ženski lik u gradišćanskohrvatskoj književnosti“, naziv je diplomskog rada kojeg je Zrinka Kinda, magistrica hrvatskog jezika, psihologije i filozofije s Bečke slavistike, predstavila u sklopu Svjetskog dana žena, u Hrvatskom centru (HC) u Beču.
Organizator predavanja bio je Hrvatski akademski klub gradišćanskih Hrvata koji djeluje u sklopu HC-a.
U svom predavanju Kinda je istakla kako je istraživanje lika žene u gradišćanskohrvatskoj književnosti za nju bio „pravi izazov“, jer su žene počele prilično kasno pisati, tek negdje nakon Dugog svjetskog rata. Između ostalih spomenula je Gizelu Naković, Hrvaticu iz mađarskog sela Koljnofa,književnicu i pjesnikinju iz Gradišća Anu Šoretić i druge.
Osvrnula se je na ženske likove o kojima su pisali muški i ženski autori knjiga, analizirajući njihovo doživljavanje žena nekad i danas. Po prvi put je analizirala i stvaralaštvo nekih „novih“ autorica.
Iz svega predstavljenog bilo je jasno da je do preokreta u poimanju žena došlo tek kada su žene počele same o sebi pisati i iz svoga kuta gledanja otkrivati tko su i što su i što ih zanima.
„Dugo je u ženskoj literaturi prevladavao klasični muški stereotip o ženama kao dobrim majkama i suprugama koje brinu o obitelji i vezane su uz kućno ognjište“, istakla je Zrinka. Napomenula je kako je danas lik žene u gradišćanskohrvatskoj književnosti vidno promijenjen i suvremena literatura ženu gleda ne samo kao majku i suprugu nego i uspješnu radno aktivnu osobu, menadžericu, znanstvenicu itd.
Ono što je predavačici posebno bilo značajno je njena konstatacija kako je u prvom redu nužno definirati što je uopće ženska literatura. Svoje je zanimljivo predavanje „začinila“ brojnim primjerima ne samo iz svoga istraživanja o ženama i ženskim likovima u gradišćanskohrvatskoj književnosti nego i iz prakse, što je publiku, većim dijelom mladu i žensku, ponekad nasmijalo do suza.
I na kraju svakako treba spomenuti i pohvale nekih austrijskih, odnosno gradišćanskohrvatskih medija o tome kako je Zrinka Kinda „prva koja je obradila jednu feminističku temu kod gradišćanskih Hrvatica i Hrvata“.
Fenix-magazin/Snježana Herek
