Zoran Andročec, direktor INGRA-e za Njemačku: Ulazak Hrvatske u EU donijet će promjene u poslovanju hrvatskih tvrtki u Njemačkoj

 

image001O promjenama koje  donosi ulazak Hrvatske u EU u Stuttgartu su u srijedu 12.lipnja 2013. godine sa predstavnicima Saveznog zavoda za rad (Bundesagentur für Arbeit) razgovarali Zoran Andročec iz   INGRA-e, Tonći Vanjak iz Viadukta i Jozo Nikolić iz Bilfinger Berger  – Đuro Đaković Montaže.

Iz razgovora sa direktorom INGRA-e Zoranom Andročecom doznajemo da će ulazak Hrvatske u EU donijeti i bitne promjene u poslovanju hrvatskih tvrtki u Njemačkoj.

– Promjena ima dosta i odnose se osobito kada su u pitanju radne dozvole, nove forme socijalnog osiguranja i njemačkih propisa kojima se moraju prilagoditi sve naše tvrtke u Njemačkoj. Nažalost, punu slobodu rada i pružanja usluga će hrvatske tvrtke moći ostvariti tek po isteku prijelaznog razdoblja, maksimalno od sedam godina. To je model koji su imali Rumunjska i Bugarska kao najnovije članice EU.

F:Što je dogovoreno na sastanku u Stuttgartu?

– Dogovoreno je da se postojeće radne dozvole (WAK-ovi) ne trebaju mijenjati (u Arbeitserlaubnis-EU) sve dok stare ne isteknu. Nadalje, postojeći obrasci za socijalno osiguranje (D-HR obrasci) vrijede do svojeg isteka. Preporuka INGRA-e svim hrvatskim firmama je da se sada, za sve sadašnje i buduće radnike,  zatraže D-HR obrasci na maksimalni rok. Pritom se upozorava da procedura izdavanja A1 obrazaca, koji bi trebali zamijeniti DHR obrasce i ostale bilateralne unutar EU, nije spremna na hrvatskoj strani za primjenu bez poteškoća. Da bi bili sigurni da su ugovori slobodni, trebaju obavijestiti Zavod (Agentur für Arbeit) o svakom pojedinačnom ugovoru za koji se smatra da je slobodan, tj. trebalo bi podnijeti zahtjev za atestaciju slobode.

F: Hoće li biti promjena vezana za ograničenja boravka i osiguranje radnika?

– Obzirom da su hrvatski državljani od 1. srpnja građani EU, otpadaju ograničenja boravka, tj. dosadašnjih pauzi i sistem rada 9+3. Raditi tj. boraviti se može neograničeno dugo unutar EU, ukoliko se ima posla. Ono što je ograničeno je izaslanje na hrvatskom osiguranju (ograničenje na 24 mjeseca). Za novo izaslanje potrebno je napraviti pauzu od 2 mjeseca. Problem nastupa kad se radnik pojavi kod istog investitora s istim opisom posla, ili ukoliko investitor ima potrebu za nenjemačkim radnicima dulje vremena, onda se smatra da je potrebno prijeći na osiguranje države u kojoj se radi. Postoje razni pristupi rješavanju na tu teme, prvenstveno razni poljski modeli.

F: Kakva će ubuduće biti procedura vezana za tvrtke oko obavljanja djelatnosti?

-Što se tiče procedura ustanovljavanja koja firma je slobodna a koja nije, Ugovor i troškovnik (Werkvertrag & Leistungsverzeichnis) treba preko E-maila poslati u ured u Stuttgartu, koji će onda dobiti atest o tome da je ugovor o djelu u području slobodnih djelatnosti. Ukoliko ima ugovora sa slobodnim i neslobodnim djelatnostima, trebat će ih razdvojiti te prilagoditi ugovore i troškovnike novoj nomenklaturi slobodnih djelatnosti.  Za firme koje ne obavljaju slobodne djelatnosti, procedura ostaje ista, s istom cijenom za odobravanje ugovora i Arbeitserlaubnis-EU, s prijavama radnika (ali više ne na Ausländeramtu nego na Einwohnermeldeamtu, otpada i „elektronischer Aufenthaltstitel“) i prijavama gradilišta po AnEntG. Radnici sa sobom moraju imati putovnicu i radnu dozvolu i dokaz o socijalnom osiguranju. Potrebno je i nadalje zadovoljavati Mindestlohn, platiti godišnje odmore za one tvrtke  koje su pod SOKA-BAU (ULAK), tamo gdje je potrebno imati Handwerksrolle-Eintragung.

F: U najkraćem, što se još mora napraviti i trebate li pomoć hrvatske države?

– Ono što je svakako potrebno jeste provjeriti tekstove radnih ugovora o izaslanju za hrvatske radnike. Ti ugovori  ne trebaju sadržavati ništa više nego je zakonski minimum dviju zemalja. Poglavito se to tiče godišnjeg odmora i terenskog dodatka te ostalih kategorija iz domene zakona o radu, kolektivnih ugovora i akata poduzeća. U svakom slučaju, radnik mora imati i porezni status u SRNJ tj. je li ograničeno ili neograničeno porezno obavezan. Ukratko, sve smo sličniji njemačkim firmama po organizacijskim zahtjevima i troškovima rada. Što znači da dugoročno gubimo konkurencijsku sposobnost, ukoliko nam politika ne otvori vrata u poslove javne ruke i dugoročnu suradnju u industrijskoj proizvodnji.

Ingra

 

Pogledajte drugo

Matea Jelic

HRVATSKA IMA OLIMPIJSKU MEDALJU: Kninska tekvondašica Matea Jelić osigurala prvu medalju na OI u Tokiju za Hrvatsku

Tekvondašica Matea Jelić osigurala je prvu medalju za Hrvatsku na Olimpijskim igrama, 23-godišnja Kninjanka plasirala …