Ovotjedni gost portala medjimurski.hr, koji svake nedjelje donosi priču o jednom tjednu u životu poznatih sugrađana je voditelj direktor tvrtke INGRA-DET, Zoran Andročec. INGRA-DET je najstarije udruženje hrvatskih tvrtki koje izvode investicijske radove u inozemstvu, prvenstveno u Njemačkoj. Okuplja 40-ak hrvatskih tehničkih poduzeća s 2.500 zaposlenih majstora i inženjera specijalista u EU, uglavnom u SR Njemačkoj.
Ponedjeljak, 26.04.2021.
Ispod stola neiskorišteni brzi testovi za COVID-19 iz apoteke iza ugla. Nabavili smo ih, ali ih ne smijemo sami izvoditi u službene svrhe. Radi izvještavanja o rezultatu testa i straha od falsifikata mora se ići u medicinsku ordinaciju ili apoteku: bačen novac.
Düssedorf, Njemačka.
Dolazimo na posao kroz prazan grad, ljudi ostaju kući i rade u „home office“-u. Od prošle subote je na snazi tvrdi lockdown s policijskim satom po noći. Mi smo na početku, pred godinu, odlučili da je važno za mentalno zdravlje i učinkovito funkcioniranje ureda da radimo dalje fizički prisutni svatko u svojoj sobi i poštujući racionalnu higijenu radnog mjesta i izolirajući se od posjetitelja. Niti nam itko dolazi. Nismo išli na model dvije smjene i rotacije ljudi kroz jedan tjedan ureda i jedan tjedan rada od kuće. Vlasti snažno obeshrabruju fizički rad u uredima kombinacijom novih propisa, koje svaki dan učimo, i demonstracijom vidljive prisutnosti u vidu policije i „Ordnungsamt“-a na cesti i provjera primjene novih propisa, što se radi digitalno birokratizirano. Infekciju se pokušava ograničiti paragrafima i radnim vremenima i granicama. Moje kolege s više iskustva bi to riješile ekspeditivnije i na vojni način u najkraće vrijeme u smislu „bolje strašan kraj nego strašno bez kraja“. Testiramo se dvaput na tjedan da uopće smijemo zajedno raditi u uredu, brzim testom koji ne pokazuje išta meritorno. Za sada besplatno, kasnije će se sigurno prevaliti na nas kroz povećane doprinose.
Poziv s gradilišta, Tomislav L. Sve teže ljudima objašnjavamo šumu novih propisa. Atmosfera je napeta na gradilištima između straha od zaraze, koja se ponekad i dogodi, i sve većeg pritiska na našu efikasnost i cijenu. Oboljele i izolirane plaćamo sami, niti jedna država nam ne nadoknađuje ispad radne snage radi infekcije. Moramo si priznati da je ulazak u EU odvukao 30% naših najboljih kolega u njemačke tvrtke, što nam je smanjilo efikasnost, te da se proces odljeva radne snage nastavlja usprkos covid -19 i čvrstim granicama s kontrolom kretanja te da se i mi transformiramo sve više u ne-hrvatsko poduzeće, koje nije dobrodošlo konkurirati na njemačkom tržištu. Kolege zarade sjajan neto u plaći i imaju uvjete za profesionalno napredovanje, ali mi kao poslodavci ne možemo kompenzirati slabe usluge hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava te nedostatak tehnološke i financijske strategije za investicije. Ne možemo nadomjestiti neulaganje u znanost i tehnologiju i razvoj industrije.
Iritira nas nametnuta „pauza između dva izaslanja“ koju samo Hrvatska primjenjuje, i time gubimo poslove i kolege radnike, koji ne čekaju paragrafe da se sjete gdje je otišla radna snaga i zašto je većinom sve krivo u našoj gospodarskoj paradigmi. Kao tehničko-tehnološke firme i podizvođači velikih njemačkih producenata jasno nam je da sve više zaostajemo u industriji. Sami tu rastuće zaostajanje ne možemo nadoknaditi, to je ono gdje bi trebali imati strategiju, zajedništvo i državu, koncepti o kojima pišemo vladama RH cijelo desetljeće. Gdje smo trebali imati, a nismo, kazat će u analizi neuspješnih modela.
Poziv od Marijane V. S jednim od 200 trenutnih njemačkih investitora završiti ćemo na sudu. Klasična priča, izveli smo 90% radova i na kraju nam odbijaju platiti 30% naših faktura na temelju tobožnjih nedostataka te nam dodatno stavljaju u proturačun pretjeranu cijenu popravaka. Sve je češće projektna dokumentacija nepotpuna i sami se moramo snalaziti i ulaziti u rizik prepravka i popravka bez formalne procedure ugovaranja, jer bi inače šteta bila veća uslijed rokova i penala. I tu nastaje prijepor, kao i u prekomjernoj obrani od uočene ugroze. Ako lopova nokautiraš u pokušaju pljačke i osujetiš kazneno djelo, dobit ćeš kaznenu prijavu i platiti ozljedu. Ove godine očekujemo više sporova, ne-naplata ovjerenih situacija i stečajeva i sudovanja s našim investitorima. Pokušat ćemo se nagoditi izvansudski, raditi dalje, naplatiti se više u nekoj drugoj situaciji.
Utorak, 27.04.2021.
Za inteligentnog, obrazovanog i zdravog kolegu radnika!
BBC objavio podatke koliko su djeca uslijed nedostatka socijalizacijom, odsustva škole itd. izgubila u usporedbi s prijašnjim generacijama u kognitivnim sposobnostima, verbalizaciji, broju riječi u rječniku. Dodajmo još nepovoljni utjecaj interneta i smartphone-a na to, i da se isto događa starijima na drugom kraju krivulje, u pravcu demencije, moramo biti jako zabrinuti.
Ako nisu shvatili vlade, obrazovni sustav je pod napadom, usporedivo s napadom ekstremista. U našem radu sve počinje sa školom, gdje vidimo pad kvalitete „ulaznog materijala“. Ulagali smo u obrazovanje cijelih razreda i škola, u edukaciju djelatnika, ispalo je da ih školujemo za druge firme iz drugih zemalja. Tko će izračunati pravu bilancu članstva u EU, odlazak kolega u druge sustave i nestanak naše proizvodnje?
Čuo sam se upravo s profesorom Ivanom Đ. iz Frankfurta. Kaže da je njegov team radio na modelima za lijekove opisane gore, na inhibitorima dvaju enzima virusa, te da je to kombinacija lijekova koja za ovaj akutni virus daje zaštitu protiv razvitka bolesti. Usporedno s cijepljenjem, klinički lijek će pomoći suzbijanju bolesti. Po njemu, pandemija će jenjavati krajem godine očekivano, s tim da su još mogući prodori i zločeste mutacije, od onog trenutka kada bude više od 50% procijepljenosti, te ovisno o ponašanju nas samih. Neka relativna normalnost sljedeće godine. Pitao profesor za naše radnike i firme, pa mu je bilo drago da radimo dalje, s očekivanim problemima i oboljenjima. Najviše žali mladu generaciju, koja je odsječena od socijalizacije i utonula u nestrukturiranu potrošnju interneta i dopisivanje. Kaže da mu je sin student kao izgubljen nakon prve godine fakulteta, na kojoj nije upoznao niti jednog drugog studenticu/studenta. Da ne zna što je ljubav jer ne može ikoga sresti. Bit će posljedica za demografiju u tom smislu.
Važno nam je imati informacije direktno iz znanstvenih istraživanja da se znamo orijentirati i privatno i u poslu. Dogovaramo za susrete u RH te dalju potporu našem skupnom medicinskom projektu u Splitu, Laboratoriju za tumore. S jedne strane fantastična tema, da se bolesti mogu suzbiti i prevenirati, a s druge strane prođu sjenke otišlih poznatih koji su podlegli teškim bolestima i čiji nedostatak i danas bolno osjećamo.
Medicinski bilten ovaj tjedan: među kolegama direktorima dva oboljenja od covid-a, jedan nakon već preboljenog. Pokušavamo se sve više cijepiti, sve kolege u uredima i gradilišima, čini se da se kreće nabolje s dostupnošću vakcine. Dva tumora, jedna muška žlijezda. Muškarci i žene u naponu snage. Stres ima cijenu.
Srijeda, 28.04.2021.
Razveselio nas je posjet prijatelja Zlatka S. iz Ludbrega: Naši Međimurci i sjeverni Hrvati su najkreativnije i najfleksibilnije firme i omiljeni poslodavci na sjeveru RH. Puna torba novih ugovora i ideja, od bio-dizelskog postrojenja u Belgiji, geotermalne elektrane u Njemačkoj, nove tvornice papira u Urugvaju, remonta i proširenja pogona BP u Gelsenkirchenu, ugovora za kvalitetne firme ima više nego što ih možemo ispuniti. Podcrtavamo kritični nedostatak tehničke radne snage: bez da sasvim motiviramo kolege iz ne-EU susjednih zemalja, ne možemo srednjoročno ispuniti ugovoreno ni u Hrvatskoj niti izvan nje. Sljedeći službeni put je u Beograd, idemo u akviziciju!
Telefon s kolegom Vladom K. iz Frankfurta: teško je kolegama na gradilištima koji su parkirani mjesecima bez odlaska kući i bez izlazaka izvan kruga smještaja objasniti dodatni namet testiranja brzim testom, nakon što su testirani kvalitetnim PCR testom. Prava mala pobuna gdje nemamo racionalnih argumenata nego prisila prebačena u teret i na trošak poslodavca. Prenosim naše pozdrave legendarnom direktoru Hajsoku, koji hrabro vojuje još jednu od svojih životih bitaka.
Telefon s kolegom Srećkom O. iz Zagreba: još jedna naša članica počinje s radom u Austriji. Sjever Hrvatske ima potencijal za intenzivnu suradnju s austrijskim poduzećima i početkom pravih dugoročnih projekata s proizvodnjom u RH.
Četvrtak 29.04.2021.
Simpatično da se jedno ministarstvo upušta u povoljnu procjenu erotske atmosfere zatočenje u četiri zida. Ne znam da će to pomoći, više odmaže ukupna atmosfera ikakvim dobrim učincima na demografiju. Opća je tjeskoba i atmosfera je kao da će pasti bomba, u iščekivanju loših vijesti. Isto mislim na doktoriranje vijesti o rastu zaposlenosti od siječnja 2021. naovamo. Jednostavno ne odgovara istini. Sve dolazi na naplatu, kupovanje socijalnog mira nauštrb budućnosti, prevelika cijena i kriva struktura i etika rada, krivi profili školovanja i neuvažavanje profesora uz inflaciju obrazovnih instituicija, nedostatak djece koja su trebala financirati budućnost, nedostatak sustavnog investiranja u znanost i tehniku i poticajno praćenje svakog čovjeka ponaosob.
Sve veći broj ljudi je nezaposlen dugoročno, pao je broj privremeno zaposlenih i ustupljenih radnika. Hrvatska školuje visokokvalificirani kadar za burzu nezaposlenih, opet se vraćamo na to da treba društveno planirati i imati strategiju usaglašenu s tržištem. Koncept i troškovnik socijalne i nacionalne države utemeljene na stalnom demografskom rastu, zaduživanju i ekonomskoj ekspanziji projektirani u 19. stoljeću treba temeljito preraditi, naše unutarnje i vanjske odnose analizirati i pratiti susjede i trendove. Nije samo da kad se veliki tuku da mali moraju biti ispod stola, nego mali moraju biti i pametni i raditi. Voljeli bi vidjeti projekciju Hrvatska 2050-te, kako će se zvati naša forma tada, gdje će biti ti ponosni ljudi koji se nazivaju Hrvati.
Petak, 30.04.2021.
Financijski izvještaji za 2020., zadnji dan!
Hektika među kolegama, brundanje telefona i nervoza u završnici financijskih izvještaja za njemačku podružnicu 2020. za četrdesetipet firmi. Usporedba s 2019.: osim u gradnji luksuznih brodova i kod bosanskih i srpskih kolega koji nisu mogli izaći na gradilišta očuvali smo razinu prometa iz 2019. U nekim djelatnostima (automatizacija, robotizacija i remont i proširenje kemijskih i farmakoloških proizvodnih pogona) i viši i kvalitetniji rezultati. Dobit je skoro nula, uslijed COVID troškova, prebačenih na poslodavce, bez ikakve državne pomoći, jer je birokracija spriječava (ako se radnik razboli u inozemstvu, ne može putovati jer je u prisilnoj karanteni te ne može otvoriti kod kućnog liječnika u Hrvatskoj bolovanje). Dobro je da nije minus. Udarce financijske naravi ali i promjenu našeg profila u pravcu novih tehnologija i ugovora očekujemo u drugoj polovici 2021.
Posjet Dražena K. iz Frankfurta: Koliko je važno imati u vlastitim redovima analitičare, inženjere, matematičare i šahiste i bitnije nego kupiti gotov proizvod, tipa F47 ili K99, kako se već zovu. Kako se reorijentirati kao tvrtka bez vlastitog kapitala i ususret sve većim izazovima, da ne budemo Nijemcima nominalna konkurencija, da u jednom prostoru između Hrvatske i inozemstva možemo funkcionirati, iz svih sustava uzeti ono što se može upotrijebiti.
Subota, 01.05.2021. „Praznik rada“
U Düsseldorfu nema velikih tradicionalnih „prvomajskih demonstracija“, osim što bogata sindikalna centrala malo dolje od nas uz ulicu organizira svake subote ritualne proteste, gdje ima više policajaca nego sindikalnih aktivista. I jedni i drugi treniraju za neke druge izazove.
Prazan centar grada pokazuje smjer kretanja naših budućih poslova i načina života. Gdje su prazni uredi, bit će novi domovi i nekakvi pogoni. Mi vidimo gdje god se okrenemo mogućnost poboljšanja stanovanja, rada i usluga. Gdje je bilo more automobila po ulicama, bit će brze električne jurilice u novom algoritmu javnog prometa. Uslužni sektor ostat će upućen u „home office“, radno pravo se fleksibilizira, radi se s manje kontakta, digitalnije, dulje, duže, dostupnije, drugačije, s velikim troškom prilagodbe zatečenih znanja. Rad za jednog poslodavca cijeli životni vijek već odavno nije većinski model. Vjerojatno će i državni aparati se maknuti od dosmrtne mantre „državnih službenika i namještenika“.
Do velike korekture odnosa u društvu još nije došlo, još nije vidljiva „nova stvarnost“ u praktičnim aspektima. Misliti treba futuristički i humanistički, da se poštedimo nepotrebnih troškova, ukinemo nepotrebno i birokratsko, ali i da razvijemo kreativne kapacitete, tu nas još jedino strojevi koje hranimo svojim dosadašnjim saznanjima ne mogu dostići.
Od ove velike pauze, cezure, patit će početnici i oni na kraju poslovnog puta jednako i u usporedivom nestjecanju. Napetost u pravcu veće redistribucije od koncentracije bogatih u pravcu države postoji u svim političkim programima. Novac puko položen u bankama nestaje u negativnoj kamati: treba raditi i investirati.
Naše tehničke firme imaju jednu improvizacijsku prednost nad ostalima, a to je empatijski roditeljski i kolegijalni odnos, u cilju veće efikasnosti i obogaćenja kolektiva. Svaki naš direktor zna pojedinačno kolegu zaposlenika i njegovu familiju i znamo da samo skupa možemo opstati.
Praznik rada ide uz pojam mira, a oba su temeljne ljudske vrijednosti i etičke kategorije: i mi dajemo obol očuvanju radnih mjesta i svjetskog mira.
Nedjelja, 02.05.2021.
Naš mali kolektiv i udruženje: naučili smo da je zajedno bolje! Veliki broj poduzeća će propasti i veliki će nastati, a ono što nam nedostaje je zajednička osnovica i poveznica u zajedničkom smislu, kojom bismo imali prednosti zajedništva i istodobno ograničiti rizike na one koji ih prouzročuju.
Pripreme za radni tjedan, dogovor sastanaka i termina za razne zadatke za sljedeći tjedan. Vjerojatno dolazim i do Zagreba.
Zahvaljujem Miljenku Ovčaru da me ponukao pisati dnevnik, prvi put nakon 30 godina: osvježavajuće iskustvo s efektom olakšanja kad je gotovo.
Fenix-magazin/IM/Medjimurski.hr/Foto: Privatni arhiv
