“Hrvati i migracijska kriza tijekom 16. stoljeća”, naziv je izuzetno zanimljivog znanstvenog predavanja koje je u petak navečer u Hrvatskom centru u Beču održao dr. sc. Hrvoje Kekez, izvanredni profesor na Odjelu za povijest Katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Životopis i dosadašnja postignuća dr. Kekeza, znanstvenika, povjesničara i arhivista koji se je specijalizirao za srednjovjekovnu povijest, predstavila je predsjednica bečkog ogranka Matice Hrvatske Adrijana Markon Jurčić, koji je bio organizator predavanja.
“Dr. Kekez je ponudio vrlo zanimljivu i očito vječnu temu migracija koje nas učestalo muče, fokusiranu na 16. stoljeće, koja je vrlo aktualna i danas”, rekla nam je Markon Jurčić.
“Migracijska kriza u 16. stoljeću uzrokovana je širenjem Osmanskog odnosno Turskog carstva na prostor jugoistočne Europe. To je nakon velike selidbe naroda u srednjem vijeku bila najveća migracijska kriza koja je tada pogodila Europu”, pojasnio je dr. Kekez. Istakao je kako je tadašnja migracijska kriza usporediva sa sadašnjom situacijom u Ukrajini, čiji smo svakodnevni svjedoci.
“Usporediva je i sa situacijom 90-tih godina u Hrvatskoj kada su zbog rata Hrvati bježali iz Hrvatske u strahu za osobnu sigurnost. U tom smislu migracija iz 16. stoljeća je ratna migracija nastala iz sigurnosnih, a ne ekonomskih razloga, kao i ona u tada ratnoj Hrvatskoj ili sada u ratnoj Ukrajini”, napomenuo je predavač iz Zagreba.
Dr. Kekez je također rekao kako su gradišćanski Hrvati “neupitno potomci migranata iz tih migracijskih kretanja u 16. stoljeću”.
“Zapravo od sredine 15. stoljeća postoje dva glavna smjera iseljavanja Hrvata s prostora koji je tada bio znatno širi od onoga gdje su danas granice Hrvatske. Srednjovjekovna Hrvatska i srednjovjekovna Slavonija obuhvaćale su i veliki dio današnje Republike Bosne i Hercegovine”, naglasio je Kekez. Dodao je kako su postojala dva smjera kretanja migranata: stariji, koji je znatno manje popraćem povijesnim izvorima te ga je teže pratiti i rekonstruirati. A išao je prema Jadranskoj obali, otocima i onda preko Jadrana na Apeninski poluotok, te stoga danas imamo na jugu Italije moliške Hrvate, kao potomke Hrvata koji su u srednjem vijeku bježali pred Osmanlijama.
Drugi, znatno veći, ali sekundarni smjer kretanja migranata je bilo raseljavanje Hrvata na prostore tadašnje Ugarske odnosno današnjeg Gradišća., rekao je dr. Kekez. Uz opasku da su tu locirani najstariji Hrvati i da postoje zapisi da su 1515. godine došli na tadašnje prostore oko Željeznog, današnjeg glavnog grada Gradišća.
“Ono što sam ovim predavanjem htio pokazati je da možemo posve konkretno povezati provalu Osmanlija na prostor između Save, Drave i tamo dolje uz rijeku Unu, te Liku i Krbavu s mjestima na širem području današnjeg Gradišća”, pojasnio je dr. Kekez, izazvavši rezultatima svojih istraživanja veliko zanimanje nazočnih.
Nakon predavanja upitali smo prof. Kekeza zašto se je odlučio bečkim Hrvatima predstaviti upravo temu “Hrvati i migracijska kriza tijekom 16. stoljeća”? Odgovorio nam je kako se je na to odlučio vezano uz Projekt koji vodi, a financira ga Vlada Republike Hrvatske. Radi se o topografiji srednjovjekovne zagrebačke županije.
“Moj tim i ja nastojimo rekonstruirati mrežu naselja, ceste itd. i to na prostoru koji je znatno veći nego što je današnja zagrebačka županija, jer je obuhvaćao i prostor uz rijeku Unu i Savu u Bosni. Istraživanjima smo ustanovili da se je iz tih prostora iseljavalo. I to sve do Gradišća. Vidi se promjena toponimije naselja toga prostora, što dovoljno govori da se radi o migracijama”, istakao je naš sugovornik, koji je česti gost u Beču, gdje marljivo pretražuje arhivsku građu. Ovaj “zaljubljenik u tematiku srednjeg vijeka”, kako sam kaže, nam je također rekao kako kao povjesničar istraživač nastoji još mnogo toga napraviti i tako se odužiti hrvatskoj državi i hrvatskom društvu koje je, uložilo u njegovo obrazovanje. Naime, dr. Kekez je dobio priliku da bude mladi asistent poznatog hrvatskog povjesničara dr. sc. Milana Kruheka. Stoga točno znade koliko je važno da država sustavno ulaže u mlade znanstvenike. Danas na sreću, s obzirom na nedostatna Vladina sredstva za financiranje znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj, velika je stvar, kako je rekao, da je sve više hrvatskih istraživača uključeno u razne europske projekte koje financira Europska komisija iz svojih izvora.
U svakom slučaju, zanimljiva saznanja i predavanje, u režiji bečkog ogranka Matice Hrvatske.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
