Ova godina će gotovo sigurno biti najtoplija u 125 tisuća godina, objavili su u srijedu znanstvenici agencije Europske unije nakon što su podaci za prošli mjesec pokazali da je to bio najtopliji listopad u tom razdoblju.
Prošli mjesec je sa značajnom razlikom oborio prijašnji rekord najtoplijeg listopada iz 2019. godine, objavila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S).
„Rekord je oboren za 0.4 stupnja, što je velika razlika“, rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess koja je anomaliju temperatura u listopadu proglasila „veoma ekstremnom“.
Toplina je posljedica nastavka emisija stakleničkih plinova od ljudske aktivnosti u kombinaciji s povratkom meteorološkog obrasca El Nina koji zagrijava površinske vode na istoku Tihog oceana, piše agencija Reuters.
Globalno je prosječna temperatura u listopadu bila 1.7 stupnjeva viša nego u istom mjesecu u razdoblju između 1850. i 1900. godine, koje Copernicus definira predindustrijskim.
Rekordno topao listopad znači da će 2023. sada „gotovo zasigurno“ biti najtoplija godina otkad postoje mjerenja, priopćio je C3S. Prošli rekord bio je 2016., također u godini El Nina.
Copernicus ima podatke od 1940. godine.
„Kad usporedimo naše podatke s IPCC-jem, onda možemo reći da je ovo najtoplija godina u posljednjih 125 tisuća“, rekla je Burgess.
Podaci o ranijim razdobljima klimatskog panela Ujedinjenih naroda (IPCC) uključuje zaključke iz izvora poput pokrova leda, godova stabala i koralja.
Jedini put da je neki mjesec toliko nadišao ranije temperaturne rekorde bio je rujan 2023. godine.
„Rujan nas je doista, doista iznenadio. Pa je nakon prošlog mjeseca teško zaključiti jesmo li u novom klimatskom stanju. Rekordi se sada obaraju i to me iznenađuje manje nego prije mjesec dana“, kazala je znanstvenica.
Michael Mann, klimatolog sa sveučilišta u Pennsylvaniji, rekao je kako je „većina El Nino godina rekordna jer dodatno globalno zatopljenje El Nina pojačava stalni rast zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem“.
Klimatske promjene značajno povećavaju frekvenciju destruktivnih ekstrema. Ove godine to je uključivalo katastrofe poput poplava koje su odnijele tisuće života u Libiji, toplinske valove u Južnoj Americi te rekordan broj šumskih požara u Kanadi.
„Ne smijemo dopustiti da razorne poplave, požari, oluje i toplinski valovi viđeni ove godine postanu novo normalno“, upozorio je Piers Forster, klimatolog sa sveučilišta u Leedsu.
„Brzom redukcijom stakleničkih plinova u idućem desetljeću možemo prepoloviti stopu zagrijavanja“.
Unaoč tome što države postavljaju sve ambicioznije ciljeve za postupno smanjenje emisija, to se dosad nije dogodilo. Globalne emisije CO2 su 2022. dosegle rekordne razine.
Fenix-magazin/SČ/Hina
