Zašto se neki ljudi jasno sjećaju svojih snova, dok drugi ujutro nemaju nikakvo sjećanje na noćne doživljaje? Novo istraživanje talijanskih znanstvenika donosi odgovore i otkriva da iza toga stoje i biološki i psihološki faktori.
Snovi i pamćenje: što znanost kaže?
Snovi su od davnina predmet fascinacije – osobni, ponekad uznemirujući i često zagonetni. U istraživanju provedenom na 217 zdravih ispitanika u dobi od 19 do 70 godina, sudionici su tijekom 15 dana vodili dnevnik snova, nosili uređaje za praćenje sna i sudjelovali u kognitivnim testovima.
Rezultati su pokazali da osobe koje imaju dulji i lakši san, posebice tijekom REM faze (faze brzih pokreta očiju), imaju veću vjerojatnost da će se sjećati svojih snova. Kratka buđenja tijekom REM faze dodatno povećavaju šanse za zadržavanje snova u pamćenju.
Osobnost utječe na pamćenje snova
Osim kvalitete sna, i osobne karakteristike igraju važnu ulogu. Ljudi koji su skloni maštanju, introspektivnom razmišljanju i kreativnosti češće pamte svoje snove. S druge strane, osobe koje su usmjerenije na vanjske podražaje i praktično razmišljanje rjeđe se sjećaju svojih snova.
I dob ima utjecaja – mlađe osobe u istraživanju su se bolje sjećale snova, dok su stariji ispitanici češće imali tzv. “bijele snove”, osjećaj da su sanjali bez jasnog sjećanja na sadržaj.
Možemo li poboljšati pamćenje snova?
Znanstvenici kažu da je moguće. Sudionici koji su redovito vodili dnevnik snova, nakon dva tjedna pokazali su znatno bolje pamćenje svojih snova. Također, sezonske promjene imaju utjecaj – ljudi se zimi slabije sjećaju snova nego u proljeće, vjerojatno zbog promjena u unutarnjem biološkom satu.
Snovi i psihičko zdravlje
Negativni snovi i česta buđenja mogu biti povezani s psihološkim opterećenjima poput stresa, anksioznosti ili traume. U takvim slučajevima, terapije poput kognitivno-bihevioralne terapije mogu pomoći.
Treba li brinuti ako se ne sjećamo snova?
Stručnjaci ističu da je zaboravljanje snova sasvim normalno. Iako svatko od nas sanja u prosjeku oko dvije sata svake noći, mnogi snovi jednostavno ostanu u podsvijesti. Nedostatak sjećanja na snove ne znači da postoji problem sa spavanjem, osim ako nije popraćen drugim simptomima poput umora tijekom dana ili čestih buđenja.
Pamćenje snova ovisi o brojnim faktorima, od strukture sna i osobnosti, preko dobi i interesa, pa čak i do godišnjeg doba. Tko želi poboljšati sposobnost sjećanja snova, može započeti s vođenjem dnevnika snova i pridržavanjem redovitog rasporeda spavanja.
Fenix-magazin/MD
