Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu pokazuje da bi cjepiva koja sadrže adjuvans AS01, razvijena za zaštitu od respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i herpes zostera, mogla biti povezana sa znatno manjim rizikom od razvoja demencije.
Oxfordsko istraživanje analiziralo više od 436.000 pacijenata
Nedavne znanstvene studije već su upućivale na mogućnost da cijepljenje protiv herpes zostera može smanjiti rizik od demencije. Međutim, mehanizam koji stoji iza tog učinka dugo nije bio poznat.
Sada su istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu analizirali anonimizirane elektroničke zdravstvene kartone više od 436.000 osoba starijih od 60 godina kako bi utvrdili postoji li zajednički čimbenik odgovoran za zaštitni učinak.
Njihova je pretpostavka bila da ključnu ulogu ima adjuvans AS01 – tvar koja pojačava imunološki odgovor organizma. Taj se adjuvans nalazi u cjepivu protiv herpes zostera, ali i u jednom od cjepiva protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV), koje je od 2023. godine odobreno u Europskoj uniji za osobe starije od 50 godina.
Više zanimljivosti: NOVO ISTRAŽIVANJE: Može li cjepivo protiv ove bolesti usporiti starenje?
Najveći učinak zabilježen kod osoba koje su primile oba cjepiva
Istraživači su usporedili osobe koje su primile cjepivo protiv RSV-a, cjepivo protiv herpes zostera, oba cjepiva ili cjepivo protiv gripe, koje je služilo kao kontrolna skupina. Svi ispitanici u trenutku cijepljenja nisu imali dijagnosticiranu demenciju.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su primile samo RSV cjepivo s adjuvansom AS01 imale 29 posto manji rizik od postavljanja dijagnoze demencije u razdoblju od 18 mjeseci nakon cijepljenja u usporedbi s kontrolnom skupinom. Osim toga, dijagnoza im je postavljena prosječno 87 dana kasnije.
Najizraženiji učinak zabilježen je kod osoba koje su primile i cjepivo protiv RSV-a i cjepivo protiv herpes zostera. Kod njih je rizik od dijagnoze demencije bio manji za 37 posto, a dijagnoza je u prosjeku postavljena 113 dana kasnije.
Takvi su rezultati zabilježeni podjednako kod žena i muškaraca.
Mogući mehanizam zaštite
Prema autorima istraživanja, postoje dva moguća objašnjenja zaštitnog učinka.
Prvo, infekcija RSV-om može izazvati upalne procese u živčanom sustavu koji dugoročno pridonose neurodegenerativnim promjenama karakterističnima za demenciju.
Drugo, imunološki odgovor koji potiče adjuvans AS01 mogao bi imati neuroprotektivni učinak. Pretpostavlja se da smanjuje nakupljanje štetnih proteinskih naslaga u mozgu te regulira upalne procese koji se često povezuju s razvojem demencije kod starijih osoba.
Zanimljivo je da učinak dvostrukog cijepljenja nije bio značajno veći od učinka jednog cjepiva koje sadrži AS01, zbog čega istraživači pretpostavljaju da bi već jedna doza tog adjuvansa mogla ostvariti maksimalni zaštitni učinak.
Potrebna dodatna istraživanja
Iako se rezultati u znanstvenim krugovima smatraju snažnim signalom i vjerodostojnim objašnjenjem mogućeg zaštitnog učinka, autori naglašavaju da studija ima važna ograničenja.
Naime, riječ je o retrospektivnoj opažajnoj studiji, pa nije moguće dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu između cijepljenja i manjeg rizika od demencije.
Osim toga, nije utvrđeno koje su točno vrste RSV cjepiva primili svi ispitanici, budući da nisu sva cjepiva protiv RSV-a formulirana s adjuvansom AS01. Također postoji mogućnost da su neki sudionici već imali početni stadij demencije koji u vrijeme cijepljenja još nije bio dijagnosticiran.
Zbog toga istraživači ističu da će biti potrebna dodatna klinička ispitivanja kako bi se utvrdili stvarni učinci adjuvansa AS01, optimalna doza te biološki mehanizmi koji stoje iza mogućeg zaštitnog djelovanja.
I druga cjepiva mogla bi pridonijeti manjem riziku od demencije
Znanstvenici ističu da različite bakterijske i virusne infekcije mogu povećati rizik od razvoja demencije jer potiču kronične upalne procese i oštećenje živčanih stanica.
Među infekcijama koje se dovode u vezu s povećanim rizikom nalaze se herpes zoster, gripa i pneumokokne infekcije, uključujući upalu pluća i upalu srednjeg uha.
Prema dosadašnjim istraživanjima, cijepljenje protiv tih bolesti moglo bi imati dodatni zaštitni učinak. Više studija pokazalo je da je kod cijepljenih osoba rizik od prve pojave Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, bio značajno niži u usporedbi s necijepljenim osobama.
Stručnjaci ipak naglašavaju da se cijepljenje zasad ne može preporučiti kao mjera prevencije demencije. Potvrda takvog učinka zahtijevat će rezultate budućih kontroliranih kliničkih istraživanja.
Fenix-magazin/MD/
