Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) objavio je u ponedjeljak da se 6. svibnja navršavaju 33 godine od početka progona srijemskih Hrvata i podsjetio da je te zločine u Haagu pravomoćno osuđen Vojislav Šešelj, koji i dalje u Srbiji politički djeluje.
Toga je dana 1992. u Šešeljevoj nazočnosti u selu Hrtkovcima održan miting njegove Srpske radikalne stranke (SRS) na kojemu su pročitana imena sedamnaestoro mjesnih Hrvata kojima je javno poručeno da se moraju iseliti.
Taj je događaj u javnosti prepoznat kao početak progona oko 40.000 Hrvata s područja Srijema, dijela jugozapadne i zapadne Bačke, među kojima je njih 25 ubijeno, a još se troje vode kao nestali, naveo je DSHV.
„Istina, nasilno protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je još 1991. etničkim incidentima u Novom Slankamenu, kao i drugim mjestima u Srijemu, no ovaj je događaj u Hrtkovcima prepoznat u javnosti kao najeklatantniji primjer“, istaknuto je.
Hrvati su 1990-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića, Subotice…
DSHV dodaje da pravosudna tijela u Republici Srbiji do sada nisu, osim u jednom slučaju, pokretala sudske postupke za učinjene zločine na teritoriju Vojvodine u to vrijeme, premda su bile podnijete kaznene prijave.
„Ovi se zločini razrađenim politikama prešućuju, na što mi u DSHV-u ne pristajemo“.
Stranka dodaje da je nedopustivo što je Vojislavu Šešelju i dalje dopušteno političko djelovanje.
DSHV dodaje da će nastaviti raditi na uspostavi kulture sjećanja o stradanju Hrvata u Vojvodini tijekom 1990-ih, koja bi za rezultat trebala imati javno spomen-obilježje za žrtve te prigodno i stalno komemoriranje.
Progon Hrvata tijekom devedesetih doveo je do drastičnog smanjenja njihova broja u srijemskim naseljima u kojima su bili većinsko stanovništvo, njihovu obespravljenost te isključivanje iz društveno političkog života, naveo je ranije DSHV.
U toj regiji (Srijemski upravni okrug, općine Beočin i Srijemski Karlovci, te gradske općine Surčin, Zemun i Novi Beograd), na popisu 2022. godine Hrvatima se izjasnilo 8.398 građana, premda su nekada u tim sredinama bili većina, zaključuje se.
Fenix-magazin/MMD/Hina
