Pedeseta obljetnica osnutka Hrvatske katoličke misije Bern svečano je proslavljena u nedjelju, 7. svibnja, u Bethlehem crkvi u Bernu.
Hrvatska katolička misija Bern službeno djeluje od 01.02. 1973. kada ju je potvrdila bazelska biskupija. Uz dijecezanske i kantonalne predstavnike švicarske crkve, bio je prisutan tadašnji ravnatelj hrvatske inozemne pastve, mons. Vladimir Stanković, kao i prvi misionar, fra Šimun Oreč, hercegovački fratar .
Naime, u Švicarsku je 1953. godine došao iz Rima na liječenje, hercegovački fratar, emigrant, fra Lucijan Kordić, koji će kasnije obilaziti hrvatske obitelji i za njih imati sv. misu , sve do 1966. g., kada mu dolaze pomagati u Zürich , fra Ljubo Krasić i fra Zlatko Ćorić.
Oni će službeno pastorizirati Hrvate, koji su tih godina počeli dolaziti u Švicarsku, kao gostujući i privremeni strani radnici. Tada se osniva služeno Hrvatska katolička misija u Zürichu.
Kasnije su, 1972, osnovane hrvatske katoličke misije u Baselu i St. Galenu, a godinu dana kasnije 1973. i u Bernu. Sve ostale sadašnje hrvatske katoličke misije u Švicarskoj svih dvanaest. Biti če osnovano prema dolasku Hrvata, kojih je trenutno ca. 100 tisuća.
Svečano misno slavlje na proslavi 50. obljetnice postojanja Hrvatske katoličke misije Bern, bilo je u nedjelju, 07.05.2023. u Bethlehem crkvi u Bernu. Misno slavlje predslovio je uzoriti kardinal, zagrebački nadbiskup, mons. Josip Bozanić.
Za tu prigodu je sadašnji voditelj misije, fra Gojko Zovko, organizirao trodnevnu duhovnu obnovu, koju je održao bivši voditelj navedene misije (1995-2005) fra Ante Pranjić.
Prije njega su djelovali u misiji Bern, fra Šito Ćorić, pokojni fra Jerko Penava, fra Ivan Matijašević i fra Šimun Oreč. Svaki dan je bila krunica, predavanje i sv. misa sa propovijedi prema navedenom rasporedu u četvrtak, petak i subotu.
1. Hrvatsko iseljeništvo, a u sv. misi tema „Spasiteljski zov“ – Dođite k meni!
2. Božja riječ – Sveto pismo, a u slavlju sv. mise : „Isus Krist je Put, Istina i Život“.
3. Sakramenti – Božja prisutnost u tebi, a u sv. misi „Upoznati Boga u Isusu Kristu“.
Hrvatsko iseljeništvo
Iseljavanje jednoga naroda započinje gubitkom svoje države. To se događalo Hrvatima u srednjem vijeku, u Osmanlijskoj carevini, u devetnaestom, dvadesetom i u dvadesetprvom stoljeću.
Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj i BiH živi oko četiri i pol milijuna Hrvata. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uspio je prikupiti podatke, da je izvan domovine preko 4 milijuna Hrvata. Oni koji žive izvan domovine procjenjuju da ih je daleko više.
Povjesničari bilježe da je u turskom porobljavanju Bosne, 1463. god. odvedeno u ropstvo 100.000 Hrvata, a samo 30.000 dječaka je poturčeno za janjičare. Hrvatski puk je bježao ispred Osmanlija u 15. i 16. stoljeću. Tako je pobjeglo iz Like, od Une i Save preko 150.000 Gradišćanskih Hrvata na prostor današnje Austrije u 30 župa, iz sjeverne Hrvatske u Mađarskoj blizu 40 župa, iz Bosne u Rumunjsku 5 župa, iz južne Hrvatske su Moliški Hrvati u 3 župe, te zajednice u Češkoj i Slovačkoj.
Prigodom prokopavanja Sueskoga kanala 1859.- 1866. godine radilo je oko 3 tisuće hrvatskih radnika s hrvatskim biskupom i svećenikom. U knjizi Iseljena Hrvatska iz 2005. godine, napisano je da je od sredine 19. st. do početka 20. st., samo iz Hrvatske iseljeno oko 1,400.000 Hrvata.
U europskim državama danas živi preko milijun Hrvata. U južnoj Americi se nalazi preko 600 tisuća Hrvata. U sjevernoj Americi našlo je smještaj preko 1.200.000 Hrvata. U Australiji, Novom Zelandu i Africi živi preko 400.000 Hrvata. Dobro je primijetiti, da je bilo u iseljeništvu jako uspješnih Hrvata kao znanstvenika, političara, gospodarstvenika, sportaša. Naša Hrvatska Katolička Crkva je vodila računa o iseljenom hrvatskom čovjeku i slala svećenike za njima. Danas imamo 188 hrvatskih katoličkih misija po svijetu.
U svetoj misi fra Ante je propovijedao na temu: Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni“
Doslovce treba ustati i doći do Gospodina. Često smo umorni i tijelom i duhom. Sin Božji Isus Krist razumije ljudski umor i patnju. I sam je bio čovjek u Betlehemu, Egiptu i Nazaretu. „Uzmite jaram moj na sebe“. Isusov jaram je duh ljubavi. Sve čini iz ljubavi.
Isusov slatki jaram je Božja zapovijed. Ljubiti Boga i bližnjega svoga. Učite od mene, jer ja sam krotka i ponizna srca.. Isus ne zaobilazi nikoga. U svakom susretu mijenja ljudski život na bolje, bilo da liječi bolesti, oprašta grijehe ili nas
čini uskrslim ljudima.
Sveto Pismo – Božja Riječ
Bog se posebice objavljuje čovjeku i započinje razgovor s čovjekom: “Bog zovne čovjeka: „Gdje si?“ (Post 2,9). Tako: „Gospodnja su usta govorila“.(Iz 58,14).
„Sve Kristove vjerne … Sveti sabor jako i sasvim posebno potiče da učestalim čitanjem božanskih Pisama izuče ‘najuzvišenije znanje – Isusa Krista“(Fil 3,8).
„Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj Riječi koja izlazi iz Božjih usta“! (Mt 4,4).
Želiš li život pun milosti i blagoslova? Ljubi Božju riječ. Razmišljati na tom riječi i upijati je dobiti ćeš više nego potrebno. Božja riječ je natprirodna. Ona je natprirodno sjeme koje će rasti i proizvesti ono što obećava. Božja riječ je živa i djelotvorna. Posijana u tvoje srce donijet će plodove blagoslova, zdravlja, spasenja, jakosti i zaštitu. Učenici prepoznaše Isusa u lomljenju kruha i molitvi.
„Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je putem govorio i tumačio Pisma“! (Lk24,32). Čovjek koji o Božjoj riječi misi i razmišlja dan i noć: „on je kao stablo zasađeno pokraj voda tekućica što u svoje vrijeme plod donosi. Lišće mu nikad ne vene, sve što radi dobrim urodi!“ (Ps 1,1-3).
Sveto Pismo kao Božja Riječ donosi čovjeku vjerniku:
Uspjeh i blagostanje. Život i zdravlje: „Jer su moje riječi život i onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu“(Mud 4,22). Sreću i uspjeh:„Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmišljaj o njoj danju i noću, kako bi jerno držao sve što je u njoj napisano: samo ćeš tada biti sretan i uspjet ćeš (Jošua1,8-9). Lijek protiv depresije i tjeskobe: „Duh moj već zamire u meni, srce mi trne u grudima“. (Ps143,4). Istinu i spasenje: „Ako ustrajete u mojoj Riječi, uistinu ste učenici; upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi“. Vjeru u srcu. Mijenja život i stavove. Čisti i oslobađa od grijeha. Snagu borbi protiv požuda. Duh i život. Rast u Božjoj ljubavi. Pobjedu nad sotonom. Bog prebiva u čovjeku. Molitva je učinkovitija.
Idem pripraviti Vam mjesto
Neka se ne uznemiruje srce vaše“ (Iv 14,1). Isus želi smiriti učenike. Njegov pozdrav je učenicima: „Mir Vama“! Obećava im pripremiti mjesto kod Oca nebeskoga. Toma traži rješenje u svom pitanju: „Gospodine, ne znamo kamo odlaziš“ (Iv 14,3). Isus mu tumači da je On Put prema istinskom životu. Čovječe ne uzdaj se u svoje putove. Bog je istinit, a Isus kaže: Ja sam Istina. „Slika je Boga nevidljivoga, Prvorođenac svakog stvorenja“ (Kol 1,15). Isus moli za učenike: „Posveti ih istinom“(Iv 17,17). Božja istina donosi život. A Sin Božji za sebe kaže: Ja sam Život! “Ja sam uskrsnuće i život“ (Iv 11,25). „Probudi se ti što spavaš, ustani od mrtvih i Krist će te obasjati“ (Ef 5,14).
Sakramenti – Božja prisutnost u čovjeku
Bogu je toliko stalo do čovjeka da je poslao svoga Sina za ljudsko otkupljenje. Sakramenti su sredstva spasenja. Nisu to tek privid ili samo obredi, sakramenti su Kristova snaga. Crkva vrši sakramente, a s druge strane Crkvu čine sakramenti. Sakramenti jačaju u vjerniku snažnu i radosnu vjeru. „Sakramenti su ‘Božja remek-djela u novom i vječnom savezu“ (KKC br. 1116). Čovjek ima priliku rasti i približiti se Bogu. Isus pobjeđuje granice vremena i trajno ostaje u svojoj zajednici vjernika.
Sakramenti su vidljivi znaci nevidljive Božje milosti. Imaju naznake još u SZ u prijelazu preko Crvenoga mora, u punini duha Gospodnjega koju nosi sluga Jahvin, u mani u pustinji, u obraćenju srca, u poruci da Gospodin daje zdravlje, u Božjem oproštenju i ozdravljenju, u Aronovu svećeništvu o levitskoj službi, u zajedničkom života muškarca i žene kao jedno tijelo. „Ono što bijaše vidljivo u našem Gospodinu, prešlo u njegova otajstva“(KKC br. 1115). Tu se susreću Bog i čovjek, kao most između nebeskoga Krista i zemaljskoga čovječanstva, i omogućuje ljudski susret i nakon Kristova uzašašća.
Crkva je zajednica i njoj je važno krštenje svakog pojedinca. Sakrament Pomirenja pojedinca, koji je član Crkve je vrlo važan za život crkve i Njezine rane, koje trebaju biti iscijeljene. Po Pomazanju bolesnika i Crkva biva osnažena Kristovom milošću. U Kristovim ‘otajstvima’ čovjeku se otkriva jedan dio te tajne, otajuje se koliko je moguće ljudskom razumom i vjerom shvatiti. Od 11. stoljeća u Crkvi je slavljenje sedam svetih sakramenata. Na Tridentinskom saboru u 16. stoljeću je definiran svaki pojedini sakrament: Krst, Potvrda, Pričest, Ispovijed, Bolesničko pomazanje Svećenički red i Ženidba. Sakramenti su povezani sa sedam temeljnih čovjekovih životnih razdoblja: rađanje, odrastanje, hrana, obnova čistoće duše, bolesti, izbora zvanja i izbora zajednice za novi život rađanja. Možemo ih promatrati u tri skupine:
1. Sakramenti života u Kristu: Krst, Potvrda i Euharistija.
2. Sakramenti ozdravljenja: Ispovijed, Bolesničko pomazanje.
3. Sakramenti služenja: Sveti red i Ženidba.
Sakramenti ili Božji sveti darovi u sebi uključuju božanski i ljudski element. Tako u širem smislu shvaćanja sakrament u Krista možemo vidjeti kao prvi sakrament ili Prasakrament, a Crkvu – zajednicu vjernika u Kristu kao sakrament. Crkva je „sveopći sakrament spasenja koji očituje i ujedno ostvaruje otajstvo Božje ljubavi prema čovjeku“ (GS 45).
„Sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, kojima nam se podjeljuje božanski život. Vidljivi obredi kojima se sakramenti slave označuju i ostvaruju milost vlastite svakomu do njih. Sakramenti donose plod kod onih koji ih primaju s posebnim raspoloženjem“
(KKC 1131).
UPOZNATI BOGA U ISUSU KRISTU
„Doista ti si Bog skriveni, Bog Izraelov, Spasitelj“ (Iz 45,15). Čovjek je čeznuo vidjeti i upoznati Boga: „Žedna mi je duša Boga, Boga živoga: od kad ću doći i lice Božje gledati“? (Ps 42,3). Apostol Filip traži od Isusa: „Gospodine, pokaži nam Oca i dosta nam je“. Toma će povjerovati tek u susretu s Uskrslim: „Gospodin moj i Bog moj“! (Iv 20,28). Isusov odgovor je: „Ja i Otac jedno smo“(Iv 10,30). Tko je za tebe Isus iz Nazareta? Danas i ovdje bi ti postavio pitanje: „Što tražiš“? Odgovor vjernika je: „Isuse, želim te upoznati“! Isus te upućuje na odgovor da je on put ljubavi, život ljubavi i istina ljubavi. Važno je upoznati Isusa Krista kao svoga Spasitelja. „Vjerujte zbog samih djela“ (Iv 14,11) poručuje Isus. Kad se sjetiš Isusovih djela među ljudima: zapovijeda moru i vjetru, izgoni zloduhe, vraća zdravlje slijepome i sakatome, oprašta grijehe, uskrisiva mrtve i pobjeđuje smrt. Jedini put do Oca nebeskoga ili do života vječnoga je on, Isus Krist. „Tko vjeruje u me, i on će činiti djela koja ja činim. Činit će i veća od ovih, jer ja idem k Ocu“(Iv14,12). Isusovi učenici nastavljaju njegovo djelo po cijelom svijetu.
Na novinarski izvještaj o zlatnome jubileju g. Vlade Čuture, koji je lijepo analizirao propovijed uzoritoga kardinala Josipa, naglasio bih i pozdravne misli naših uglednih gostiju. Kardinal je našu misiju posjetio prije petnaest godina, pa se zahvalio da u lijepom broju posjećuju nedjeljne svete mise.
Nakon sv, mise, koju su uljepšali pjevanjem misijski zborovi Berna i Thuna pod ravnanjem gđe. Nikoline Pinko-Behrens i Chorusa Croaticusa, vođena od g. Franje Vugdelije, održali smo malu akademiju počevši sa Hrvatskom himnom, koja sigurno nije smjela se pjevati pri osnutku misije, prije 50 godina, kada se teško i hrvatsko ime, baš u Bernu, spominjalo.
Prvo nas je pozdravila veleposlanica Hrvatske u Švicarskoj, dr. Andrea Bekić, koja je jasno naglasila ulogu hrvatskih katoličkih misija po svijetu za očuvanje identiteta i vjere Hrvatskoga naroda te zahvalila svim misionarima, koji su pastoralno djelovali u ovoj misiji.
Mjesni biskup ddr. Felix Gmür, koji je osobno predslavio bogoslužje u našoj misiji prije deset godina, kada je misija svečano proslavila biblijski jubilej, 40. godina (na internetskim stranicama HKM Bern nalazi se film o toj proslavi) poslao je kardinalu za tu zgodu svoj biskupski štap, a misiji čestitku, koja će biti objavljena u monografiji o misiji, ali i svoga biskupskoga vikara, mons. Georgesa Schwickerata, koji je koncelebrirao u misi te čitao evanđelje na njemačkom i dio kanona.
Nakon svete mise on je sve prisutne svečano pozdravio, zahvalio svim misionarima, koji su djelovali u misiji i zaželio suradnju između misije i švicarskih župa, pohvalivši osobito misionara fra Gojka, koji često pomaže u mjesnim župama služeći svete mise za domaće švicarske katolike.
Već 40 godina u kantonu Bern osnovana je Landeskirche (mjesna crkva), zapravno društvena organizacija, koja se brine za financije mjesnih župa i stranih misija. Predsjednica te organizacije,
Gospođa, Marie-Louise Beuyeler, pozdravila je prisutne i naglasile veliku važnost misija u suživotu
Svih katolika u kantonu Bern, te zahvalila fra Gojku u aktivnostima na području kantonalnoga djelovanja i što je nedavno održao predavanje na mjesnoj sinodi, administrativnom tijelu, o djelovanju HKM Bern, kao i dva nastupa na kantonalnoj izložbi BEI, gdje je nastupila naša misija.
Naša misija je u Bernu koristila mjesnu župu sv. Križa (Heiligkreuz) punih 32 godine, pa je predsjednik župnoga vijeća navedene župe g. Wolfgang Neugenbauer pozdravio prisutne i zahvalio se misionaru i svima na svjedočenju vjere koju su pokazali masovnih dolascima na nedjeljne sv. mise.
Već 5 godina Hrvati u Bernu slave svoje nedjeljne mise u sadašnjoj crkvi Bethlehem, pa je prisutne pozdravio i mjesni župnik g. Hans Roder. Ta je župa prije 30 godina imala 13 tisuća vjernika, a sada samo 5 tisuća, pa su vrlo sretni, da su došli Hrvati u njihovu crkvu te im svojim posjećivanjem nedjeljne sv. mise mogu biti uzorom. Velika prostrana crkva i danas mogla je primiti skoro tisuću vjernika, koji su iza sv. mise na velikom dvorištu crkve kao i u crkvenoj dvorani nastavili svoje slavlje.
Bivši misionar fra Ante Pranjić, koji je tri dana držao navedenu duhovnu obnovu, pozdravio je prisutne u ime bivših misionara i provincijala, koji je tih dana bio na pastoralnom posjetu u SAD i Kanadi.
Inače provincijal fra Jozo Grbeš, čiji brat Bože s obitelji živi u našoj misiji, prošle je godine na Dan misije, koji svake godine slavimo u drugu nedjelju rujna, predvodio misno slavlje u Bernu.
Sudionik pri osnivanju misije, prije 50 godina, koji je tada studirao u obližnjem Fribourgu, g. Frane Vugdelija, pozdravio je prisutne i zahvalio hercegovačkim fratrima na očuvanju vjere i identiteta hrvatskoga naroda u Švicarskoj, a osobito u navedenoj misiji Bern, gdje živi zadnjih 50 godina.. On je kao Sinjanin 1987 osnovao klapu Chorus Croaticus, te često nastupao u crkvama na području naše misije i prigodnim misijskim feštama.
Predsjednik misijskoga vijeća, g. Ante Čorluka se na kraju zahvalio svima i pozvao ih na zajedničko narodno veselje, a kardinalu predao košaru s švicarskim proizvodima i darovima. Nakon pjesme Bože čuvaj Hrvatsku, voditelj misije fra Gojko, predao je kardinalu dar vjernika za obnovu zagrebačke katedrale, 10.000 švicarskih franaka, a kardinal mu se osobno zahvalio što je učinio u 18 godina djelovanja u HKM Bern te mu predao spomenicu zagrebačke nadbiskupije i sv. Josipa zaštitnika naše Lijepe domovine Hrvatske. Inače naša je misija pomagala obnovu katedrale te karitativno u naše domovine Hrvatsku i Herceg-Bosnu pošalje svake godine ca. sto tisuća franaka, osobito kroz ljetna hodočašća, koja su specifičnost HKM Bern, kada u ljetnim mjesecima posjećujemo samostane i župe, gdje se uvijek skupi stotinjak vjernika, te osobno odnesemo naše darove. Tako smo prošle godine darovali biskupiju Sisak nakon potresa sa 40 tisuća franaka.
Vrijeme nas je izvanredno poslužilo, tako da smo nakon sv, Mise, mogli dostojanstveno, baš kao prvi kršćani, nastaviti narodno slavlje zlatnoga jubileja HKM Bern. Hvala svima, osobito kardinalu, koji nas je po drugi put posjetio, unatoč zdravstvenim poteškoća, te nas duhovno obnovio i ohrabrio pozivajući na povratak u Lijepu našu, a sve da ostanemo vjerni Bogu i svome hrvatskome rodu, navodi se u priopćenju
Fenix-magazin/MMD
