Vanja Marušić kao ravnateljica USKOK-a nije imala nikakvu obavezu obavještavati glavnu državnu odvjetnicu o prometnoj nesreći koju je skrivio njezin službeni vozač, piše u subotu Jutarnji list.
Osim što nije imala obavezu obavještavati glavnu državnu odvjetnicu, Marušić je imala potpunu autonomiju u ocjeni je li šteta nastala skrivljenim ponašanjem ili krajnjim nemarom vozača i hoće li od njega tražiti naknadu štete.
Tvrdi to predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević pozivajući se na dokument koji nitko do sada nije spominjao, a koji baca potpuno novo svjetlo na događaj zbog kojega je iznuđena ostavka ravnateljice USKOK-a. Riječ je o Odluci o pravilima korištenja službenih automobila USKOK-a iz 2019. godine koju donosi ravnatelj USKOK-a.
“Odluka je podzakonski akt prema kojem ravnateljica USKOK-a u cijelosti upravlja korištenjem automobila u službene svrhe u USKOK-u”, kaže Đurđević koja smatra da ministar pravosuđa ne može naknadno protiv vozača otvarati disciplinski postupak niti tražiti regresnu odgovornost za štetu, premda je vozač zaposlenik ministarstva pravosuđa, jer je o tome već odlučila Marušić kao ravnateljica USKOK-a.
Dodaje da se u članku 21. navedene odluke točno propisuje što se radi kada se dogodi nesreća i ošteti automobil.
“U tom slučaju treba izvijestiti ravnatelja USKOK-a, a on će ocijeniti pojedinačnu odgovornost osobe koja je prouzročila nesreću”, kazala je i napomenula kako u Odluci još piše da o pokretanju postupka za naknadu štete pred nadležnim sudom odlučuje ravnatelj Ureda.
Dodaje da glavna državna odvjetnica, ako smatra da je Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila u USKOK-u nezakonita, prema Zakonu o državnom odvjetništvu ima ovlast poništiti ili ukinuti svaki nezakoniti akt i sama donijeti novi, ali ona to nije učinila.
Đurđević kaže da joj je priča o ostavci ravnateljice USKOK-a imala puno rupa pa je pretražila sve propise koji se odnose na spornu situaciju.
“Prvo mi je bilo sumnjivo da bi ravnateljica USKOK-a, dakle osoba visokog moralnog integriteta koja se bavi organiziranim kriminalom i korupcijom, zataškavala prometnu nesreću. S druge strane, bilo je jasno da se u hitnom postupku provode njena javna diskreditacija i difamacija. Pokazalo se da su sve objede na njen i račun njezina vozača bile neistinite – nesreća se nije dogodila u privatno vrijeme, vozilo nije korišteno u privatne svrhe, pozvana je policija, sve je redovito procesuirano, a pred sudom je utvrđena prekršajna odgovornost”, kaže Zlata Đurđević u članku novinarke Jutarnjeg lista Ivanke Tome.
Fenix-magazin/IK/Hina