Svaka treća obitelj u velikim njemačkim gradovima živi u premalom stanu. Do tog je zaključka došao Njemački ekonomski institut (IW Köln), koji je procijenio brojke za 2020. godinu.
– Posebno su pogođeni i ljudi s migrantskim podrijetlom. Petina njih živi u skučenim uvjetima, javlja IW Köln.
Sveukupno, oko šest posto podstanarskih kućanstava u velikim njemačkim gradovima živi u skučenim uvjetima – tj. u stanovima s manje soba nego stanara. S druge strane ljestvice, šest posto također živi u prostranim stanovima: to je slučaj kada je broj soba za troje veći od broja ljudi koji u njima žive, odnosno samac u četverosobnom stanu.
Obitelji si često ne mogu priuštiti preseljenje zbog visokih stanarina, a studenti sve kasnije napuštaju dom, objasnio je razvoj događaja IW. Dok je 2003. samo 22,3 posto učenika još živjelo kod kuće, do 2018. udio je porastao na 25,2 posto.
Istraživači upozoravaju da premali životni prostor također može pridonijeti napetostima unutar obitelji i ugroziti uspjeh djece u školi.
Sukladno tome, posebice stariji stanari žive u prostranim stanovima. Potencijal zamjene velikih za male stanove pokazuje se “samo u teoriji”, pišu istraživači. Jer mnogim postojećim podstanarima sa starim ugovorima jednostavno je jeftinije ostati u većem stanu nego preseliti se u manji stan sa skupljim novim ugovorom.
Međutim, energetska kriza bi mogla dovesti do preispitivanja.
– Povećane cijene energije pružaju poticaje za prelazak iz većih u manje stanove, rekao je IW stručnjak za nekretnine Michael Voigtländer.
Institut je apelirao na političare da daju svoj doprinos “boljem korištenju stambenog fonda u Njemačkoj”. IW je spominjao, primjerice, prenamjenu potkrovlja, dogradnju ili stvaranje stanova za starije osobe.
U načelu, stopa prenapučenosti u usporedbi s opterećenjem troškova stanovanja bolji je pokazatelj stanja na tržištu stanova, pišu istraživači.
Teret troškova stanovanja – tj. udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku ostao je konstantan na oko 25 posto u većim gradovima u posljednjih deset godina. Razlozi za to su pozitivna kretanja prihoda, mala povećanja najamnina u postojećim zgradama i reakcija mnogih kućanstava da se ne presele. To pak dovodi do prenapučenosti.
Fenix-magazin/MD
