Milijuni Nijemaca nakon osmosatnog radnog vremena umjesto kući ili u provod odlazi na dodatni rad. Mnogi to rade da bi mogli uopće spojiti kraj s krajem, piše Deutsche Welle
Kerstin Schmidt (43) (ime promijenjeno) je za DW otkrila što radi petkom nakon posla kad dođe kući.
Kerstin skuha nešto na brzinu za svoja dva sina, presvuče se, ako stigne, kratko se i odmori, a potom ide dalje – na drugi posao. Jer, pored toga što radi u jednom odvjetničkom uredu, preko vikenda radi u garderobi sale za karnevalske priredbe.
“Već deset godina radim dodatne poslove, jer nikada nisam imala dovoljno novca da prehranim i oblačim sebe i dva sina”, kaže Schmidt za DW. Za nju to znači – sedmodnevni radni tjedan. “Jedva gledam”, kaže za vrijeme intervjua, “ali ne mogu si priuštiti raditi samo jedan posao”.
Porezne povlastice
Kerstin Schmidt je jedna od 3,4 milijuna građanki i građana Njemačke koji rade više poslova. 2003. takvih je bilo oko 1,4 milijuna – danas ih je, dakle dvostruko više. Većina njih ima glavni posao i pored njega – dodatni. Taj dodatni posao je najčešće takozvani “mini job” sa zaradom od 450 eura mjesečno. Te brojke je, na parlamentarni upit Stranke ljevice, objavila njemačka vlada.
Razlozi za procvat “mini-poslova” su mnogostruki, kaže Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada IAB. Za njega je najvažniji razlog taj što su mini-zaposlenja oslobođena poreza i drugih davanja. “A to je”, kaže, “tako velika povlastica da je mnogi žele iskoristiti.”
Motivi koji navode Nijemce da rade više poslova se razlikuju. Kerstin Schmidt na svom “glavnom” poslu zarađuje 2.600 eura bruto – nakon svih odbitaka, ostaje joj 1.650 eura neto – a pola te svote ide, kaže, na stanarinu. Nikada nije dobila alimentaciju za svoja dva sina pa je uvijek morala dodatno raditi – kao konobarica, blagajnica ili u drugim uslužnim djelatnostima: “Ne radim to zbog luksuza, štednje ili godišnjeg odmora, već samo da zaradim novac koji mi treba da bih preživjela.”
U Njemačkoj više od četiri milijuna ljudi radi za manje od 2.200 eura mjesečno (bruto).
Više o ovoj temi pročitajte na Deutsche Welle
Fenix-magazin/MD